Bez kredibilnih izvora nema pravih vesti

Našu misiju u borbi protiv lažnih vesti nastavljamo intervjuom sa glavnim urednikom Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Slobodanom Georgievom. On je i sam bio žrtva lažnih vesti koje su plasirane u dnevnom listu Informer, januara 2015. godine. Povod za to bilo je istraživanje BIRN-a objavljeno pod nazivom „Ispumpavanje kopa i budžeta“, koje je izazvalo burne reakcije u javnosti. Informer je na svojoj naslovnoj strani izneo neistine uz tekst pod naslovom „Hteli da otmu 23.200.000 evra“. Naime, tvrdili su kako EU daje milione za rad BIRN-a, nakon čega ova mreža ucenjuje da budžetski novac dobije firma iz EU.

Georgiev je pokrenuo postupak protiv glavnog i odgovornog urednika Informera Dragana J. Vučićevića. U aprilu ove godine doneta je presuda u kojoj Vučićević mora da odgovara za iznošenje neistina i uvreda o BIRN-u i njegovom glavnom uredniku, u dnevnom listu Informer. BIRN kao neprofitna organizacija koja se bavi monitoringom i analizom društvenih i političkih procesa, a posebno ulogom medija u njima, članica je regionalne Balkanske istraživačke mreže sa sedištem u Sarajevu. Takođe, izdavač je i analitičke web publikacije Balkan Insight.

 

Lažne vesti definišu se kao vesti koje su fabrikovane i plasirane kao istinite, ali uz porast klikbejt naslova i izvlačenja činjenica iz konteksta potrebno je razgraničiti šta sve ovaj pojam podrazumeva. Šta sve, po vašem mišljenju, obuhvata ova pojava?

– Fake news su ono što im ime kaže: lažne vesti, odnosno, medijski sadržaj koji se servira na stranicama vesti i u obliku vesti, ali suštinski ne donosi nijednu relevantnu informaciju. Ranije su se u politici služili spinovima – okretanjem teme na onu stranu koja je povoljna za određene političke krugove, a sada se objavljuju stvari koje nemaju uporište u realnosti.

 

Neistinite informacije nalaze se svugde oko nas, kako u domaćim tako i u stranim medijima. Na koji način se vaša redakcija bori protiv ovakvih vesti?

– Mi radimo ono što novinari rade 200 godina unazad, a istraživači od kad se bave istraživanjima: proveravamo, proveravamo, proveravamo. Potrebno je uvek doći do izvora, i tek kada se utvrdi izvor, može se sa sigurnošću reći da li je informacija tačna i pouzdana ili nije.

 

Informerova kampanja protiv Birna

 

S obzirom na to da provera vesti za koje se sumnja da su lažne podrazumeva elemente istraživačkog novinarstva, koje su vaše preporuke za to kako ih proveriti?

– Ukoliko nema kredibilnog izvora svaka je vest lažna vest, to je moje razumevanje i to bih svakom preporučio da radi. Publika mora da nauči da su mediji samo posrednici i da su dužni da navedu izvor za tvrdnje koje iznose, kao i da imaju potvrdu za tvrdnje koje iznose, bilo u vidu dokumenta ili u vidu nekolicine svedoka.

 

Lažne vesti nisu karakteristične samo za tabloidne medije koji praktikuju senzacionalističke naslove i neretko ih je teško prepoznati. Kako je najlakše uočiti ovakvu pojavu?

– Vest bez kredibilnog izvora i kredibilne potvrde je lažna vest. Izvor, izvor i samo izvor. Novinar mora da pokaže u tekstu odakle je dobio informaciju. Ako toga nema vest je lažna ili nije predstavljena po etičkim standardima novinarstva. Da sumiram, čitalac ili gledalac bi trebalo da zna da bez ovih stvari, bez kredibilnih izvora i njihove potvrde nema ni pravih vesti. 

 

Dešavanja u poslednjih nekoliko godina nam pokazuju da lažne vesti mogu da imaju dalekosežne posledice. Po vašem mišljenju, koji je najbolji mehanizam za suzbijanje plasiranja neistinitih informacija?

– Nema efikasnog i jednostavnog leka jer je to način na koji pojedinac u zavisnosti od toga kako razume stvarnost i mehanizam rada medija može da se suoči sa sadržajem koji mu se prezentuje. Zato je za medijske organizacije najvažnije da čuvaju svoj kredibilitet i da možda zakasne sa objavljivanjem neke informacije da ne bi uletali u zamku plasiranja nedovoljno proverenih informacija.

 

Sandra Maksimović