Zdravstvene institucije demantuju povezanost s „čudotvornim čajem“


Hypertea čaj još jedan je u nizu medikamenata koji se preko interneta prodaju putem obmanjujućih reklamnih sadržaja (1, 2, 3, 4, 5, 6). Ovaj sumnjivi „lek“ navodno čisti vene i na taj način pomaže ljudima koji boluju od hipertenzije. Uz to, on se nudi uz popust od 50%, a svaki put kada se reklama otvori ostala su još „samo 23 pakovanja do isteka zaliha“.

Ako je verovati reklamama, Hypertea čisti talog u venama, daje energiju, sprečava grčeve, uklanja pritisak na srce, a može vam i produžiti život za 11 do 17 godina. Sa njim ćete se buditi lako, biti snažni kao zver, imati apsolutni spokoj, zavidnu snagu i dobar san. Ono što reklama za Hypertea ne otkriva je njegov proizvođač, a sami oglasi obiluju netačnim informacijama, izmišljenim intervjuima sa nepostojećim doktorima kao i svedočanstvima korisnika preparata koji u različitim državama imaju različita imena ali iste fotografije kraj sopstvenih pohvalnih komentara za razne slične medicinske proizvode  (1, 2, 3).

 

Ko su doktori koji promovišu Hypertea?

Sve reklame za Hypertea imaju istu, gorepomenutu strukturu, a podaci izneseni u izmišljenim intervjuima upitni su samim tim što stručnjaci koji ih iznose ne postoje. Analizirajući više reklama za Hypertea imali smo priliku da pročitamo mišljenja četiri takva stručnjaka:

  1. Dr Goran Filipčević, u reklami je predstavljen kao profesor, neurohirurg i šef odeljenja za vaskularnu hirurgiju na, u Srbiji nepostojećem, Univerzitetu za medicinu i farmaciju. Fotografija koja u reklami ilustruje postojanje dr Filipovića zapravo prikazuje ginekologa, člana ruske Akademije nauka i umetnosti i osnivača privatne Klinike za majku i dete u Rusiji.
  2. Dr Milorad Radovanović u reklami je poznati srpski kardiolog, a u stvarnosti ne postoji i fotografija kojom su ga proizvođači Hypertea predstavili zapravo je tzv. stok fotografija (1, 2) koja se za određenu cenu na internetu može kupiti, a zatim dalje koristiti pri ilustrovanju sadržaja.
  3. Dr Milojko Tanasić još jedan je poznati srpski kardiolog, ali samo u reklami za Hypertea. Na Tviteru, profil sa fotografijom ovog starijeg čoveka bavi se promovisanjem sumnjivih sajtova sa sadržajem na ruskom jeziku koji uglavnom reklamiraju onlajn predavanja o korišćenju kompjutera i interneta. Dr Tanasić se u jednoj reklami za Hypertea ukazao u potpuno drugačijem otelotvorenju, kroz još jednu stok fotografiju starijeg čoveka u lekarskom mantilu.
  4. Dr Miloš Popović deluje najmlađe od svih Hypertea stručnjaka, a njegovo mišljenje istaknuto je na zvaničnom sajtu ovog preparata. Međutim, i on je samo junak sa stok fotografije.

 

Koji su sastojci „čudotvornog“ čaja?

Hypertea se, kako piše u reklamama, sastoji od „zdravog bilja“, ali njegovi sastojci zapravo se razlikuju u zavisnosti od toga koju reklamu čitate. Zanimljivo je to da se u jednoj reklami za Hypertea navode sledeći sastojci – trava imela, biljka millefolli, šipak, list breze, koren valeriane i cvet i lista gloga. Potpuno isti sastav ima i „Čaj kod visokog krvnog pritiska“ koji se u prodaji može naći za 333 dinara u pakovanju od 100 grama, dok se Hypertea prodaje po ceni od 3700 dinara za pakovanje čija gramaža u reklami nije otkrivena. U pojedinim reklamama (1, 2, 3) za ovaj preparat sastava čaja jednostavno nema, ali se zato na zvaničnoj veb prezentaciji Hypertea kao sastojci spominju i zelena kafa, hmelj, srčenica, te ekstrakti origana, matičnjaka i preslice.

 

Institucije u reklami za Hypertea

Sem lažnim lekarima i lažnim zadovoljnim korisnicima, reklame za Hypertea lakoverne građane privlače i korišćenjem imena institucija koje navodno potvrđuju delotvornost ovog čaja. Kreatori reklame su se u većini slučajeva potrudili da izbegnu korišćenje simbola i tačnih imena naših medicinskih instituta i ustanova pa se u tekstovima spominju:

  1. Institut za kardiovaskularne bolesti“, ali nije rečeno da li se misli na Institut „Dedinje“ ili pak na Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine;
  2. Univerzitet za medicinu i farmaciju“ koji u Srbiji ne postoji pod tim imenom, ali se u istoj reklami spominje i „Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu“ uz ilustraciju u vidu grba Istambulskog univerziteta;
  3. spominje se i „Nacionalni centar za fleobiologiju“ – ustanova koja u Srbiji ne postoji.

Kako bismo proverili povezanost srpskih medicinskih institucija sa Hypertea čajem kontaktirali smo tri ustanove – Medicinski Fakultet u Beogradu, Institut za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ i Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Sve ove ustanove demantovale su da su imale bilo kakvu vrstu saradnje sa proizvođačima Hypertea čaja, iako se u reklamnim člancima navodi da Medicinski fakultet učestvuje u programu prodaje Hypertea pod nazivom „Čiste vene“, te da su stručnjaci sa Instituta za kardiovaskularne bolesti zapravo razvili Hypertea i da je „na veb stranici Instituta za kardiovaskularne bolesti predstavljena zvanična statistika kliničkih studija“ o čaju Hypertea.

 

Kako se nabavlja Hypertea?

U reklamnim člancima za Hypertea ovaj je čaj na više mesta okarakterisan kao lek, ali  njega nema u nacionalnom registru lekova, pa samim tim ni u apotekama. Hypertea se može nabaviti na samo jedan način, takozvanim „zakazivanjem poziva“ na sajtu Hypertea ili u reklamnom članku, što podrazumeva ostavljanje broja mobilnog telefona i imena i prezimena na nekom od sumnjivih sajtova koji se bave prodajom ovog čaja. Ovakvu proceduru autor jednog od reklamnih članaka pokušao je da opravda pričom o „farmaceutskoj mafiji“ koja je namerno istisnula Hypertea sa tržišta povećavajući cenu proizvoda i do 23.500 dinara.

Zbog ovakvih navoda, kontaktirali smo farmaceutkinju Snežanu Cvijanović koja više od 20 godina radi u apotekama privatnog i državnog sektora. Ona je za FN Tragač potvrdila da se u dosadašnjem radu u apoteci nikada nije susrela sa Hypertea čajem.

 

Oglašavanje

Reklame za preparate poput Hypertea čaja do svoje publike neretko stižu i posredstvom marketinških agencija. Konkretno, agencija Native Media, sa sedištem u mestu Sivac, distribuira jedan od linkova ka reklami za ovaj čaj.

Ova agencija bavi se sprovođenjem reklamnih kampanja kroz sopstvenu internet platformu koja oglašivačima omogućava da na sajt izdavača (medija) postave „nativni oglas“, odnosno oglas koji svojom formom podseća na novinski tekst. Nativni oglas sastoji se od četvrstaste ilustracije i naslova koji mame posetioca sajta/medija da kliknu na njih, a zatim linkom vode do reklamnog sadržaja. Iz agencije Native Media za FN Tragač kratko su naveli da istinitost reklama proveravaju, ali ne do tančina.

Prema Zakonu o lekovima i medicinskim sredstvima jedan od poslova Agencije za lekove i medicinska sredstva (ALMS) je odobravanje oglašavanja lekova i medicinskih sredstava koje uključuje i oglašavanje na internetu. Međutim, među 4975 lekova i medicinskih sredstava kojima je ALMS dala dozvolu za oglašavanje, Hypertea se ne nalazi.

Još jedan akt koji reguliše oglašavanje lekova i medicinskih sredstava predstavlja Pravilnik o načinu oglašavanja leka tojest medicinskog sredstva. Ovaj pravilnik u svom devetom članu propisuje da ukoliko se reklamna poruka distibuira putem interneta „informacija o leku, odnosno medicinskom sredstvu mora biti sastavni deo početne, odnosno glavne strane oglasne internet poruke ili reklame, a ne strane koja se daje kao veza, odnosno referenca za glavnu stranu“.

Ivan Subotić, FakeNews Tragač

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA