Str. |
Pitanje |
Navodi i greške |
395 |
Kako je nastala pletena odeća? |
U odgovoru se navodi da su žene ribara u severnoj Škotskoj bile prve pletilje na svetu, međutim različiti izvori (1, 2, 3) ukazuju na to da najstariji pleteni proizvod u Evropi datira iz 13. veka, a načinili su ga muslimani zaposleni u španskoj kraljevskoj porodici. Pletenje se ubrzano razvijalo u Škotskoj, ali tek u 17. i 18. veku. |
397 |
Otkad ljudi briju bradu? |
Na različitim slikama vidi da se je kralj Henri II nekad imao bradu, a negde nije, što je u suprotnosti sa odgovorom u kojem se navodi da Henri II nije imao bradu. |
398 |
Kako je počelo nošenje rukavica? |
Navodi se da se u Homerovoj Odiseji pominje da Laert nosi rukavice. Ovo nije savim pouzdano tumačenje, zato što se u nekim prevodima navodi da je on samo „navukao duge rukave preko ruku“. Sledeća informacija tiče se toga da su u VIII i IX veku u Nemačkoj i Skandinaviji rukavice nosili gotovo svi u toku zimskih meseci, dok sajt Gloves navodi se da su se rukavice pojavile u Nemačkoj i Skandinaviji tek u 13-14. veku. |
398 |
Kada je izmišljen kišobran? |
U prvoj rečenici se navodi da se kišobran i suncobran upotrebljavaju već čitavih 3000 godina, međutim više izvora (1, 2) upućuje na to da se kišobran i suncobran upotrebljavaju već 3500-4000 godina. U enciklopediji se navodi da je čelična rebra pronašao Henri Holden oko 1840, dok različiti izvori upućuju na to da je čelična rebra pronašao Samjuel Foks 1852. |
402 |
Šta je vuna? |
U tekstu se navodi zanimljiva priča o tome kako je nastala poznata rasa ovaca ševiot. Navodno je kraj Škotske potopljena španska armada koja je između ostalog prevozila ovce rase merino (koje proizvode najfiniju vunu), neke ovce su se dokopale obale i ukrstile sa tadašnjim škotskim planinskim ovcama, te je ukrštanjem nastala rasa ševiot. Međutim, istorijski izvori ukazuju na to da je ova legenda neistinita. |
403 |
Šta je to pamuk? |
U tekstu se navodi da je od celokupne svetske proizvodnje tekstilnih vlakana, preko 70% pamučna, ali je ovaj podatak zastareo. Trenutno taj procenat iznosi oko 40%. |
410 |
Otkad se koristi so? |
U odgovoru se navodi da se u mnogim krajevima Amerike i Indije nije znalo za so dok je tamo nisu doneli Evropljani. Različiti istorijski izvori tvrde da su stanovnici tadašnjeg američkog kontinenta znali za so 500 godina pre nego što su Evropljani došli. Takođe, u tekstu nema odgovora na postavljeno pitanje. |
411 |
Kada su ljudi napravili prvu bombonu? |
U tekstu se navodi da su još oko 500. godine p.n.e. Persijanci znali kako se proizvodi šećer u čvrstom stanju; to jeste istina, ali nije napomenuto da su oni to saznanje preuzeli od Indijaca, pošto su Indijci zapravo prvi naučili kako se proizvodi šećer. |
413 |
Gde je prvi put napravljen sladoled? |
U tekstu nije odgovoreno na pitanje gde je prvi put napravljen sladoled, iako u istorijskim zapisima postoje dve priče, a to su a je sladoled napravljen pre 2500 godina u Persiji, odnosno da je nastao u Kini 200 godina p.n.e. kada su pomešali smrznuto mleko sa pirinčem. U tekstu se navodi da je prva fabrika sladoleda otvorena 1870. godine u Londonu, ali je ona otvorena je 1851. godine u Baltimoru. |
415 |
Kada je čovek počeo da jede jaja? |
U tekstu piše da plovka može da snese 360 jaja godišnje i da može da nadmaši kokošku u broju jaja koje izlegne. Međutim, plovke legu znatno manje jaja godišnje, a samo posebne vrste plovki mogu da izlegu 300 jaja godišnje. Kokoške takođe legu do 300 jaja godišnje. |
417 |
Kako je pronađena kafa? |
U tekstu se navodi legenda o tome kako je otkrivena kafa: „Pre otprilike hiljadu godina, nekog Etiopljanina privukao je prijatan miris jednog zapaljenog divljeg grma. Otkinuo je i sažvakao nekoliko bobica; njihov ukus mu se toliko svideo da je od njih skuvao napitak – i tako otkrio crnu kafu!”. Međutim, drugi izvori upućuju na to da je ta legenda drugačija. Naime, pastir Kaldi shvatio je da kada njegove koze pojedu tada nepoznate bobice (zrna kafe) one postanu pune energije i gotovo da „zaplešu“, on je te bobice odneo u obližnji manastir. Jedna verzija priče glasi da je monah kom je on dao bobice bio oduševljen kafom zato što je mogao da je iskoristi da ostane budan celu noć i da se moli. Druga verzija kaže da monasi prvo nisu hteli da prihvate bobice i da su ih bacili u vatru, međutim, osetili su prijatnu aromu kafe i odlučili da joj daju šansu. |
420 |
Ko je napravio prvu iglu? |
Tekst iz kog je preuzet deo odgovora navodi da igla prođe „kroz 120 pari ruku”, a ne 20 kao sto pise u enciklopediji. |
421 |
Ko je izmislio luk i strelu? |
Dugi luk se ne pripisuje Velšanima, kako navodi enciklopedija, već je nastao u neolitu. Velšani su ga samo prvi koristili kao redovan deo opreme. |
426 |
Ko je napravio prvu šivaću mašinu? |
Prvu šivaću mašinu je napravio Elijas Hou 1790 godine. Enciklopedija u tom kontekstu pominje Bartelemija Timonija, koji je napravio prvu šivaću mašinu za „široke narodne mase”. Takođe, nije je patentirao 1848. godine – kako se navodi – već 1830. godine. |
434 |
Otkada se upotrebljavaju ogledala? |
Većina izvora navodi da su prva ogledala nastala glačanjem kamena, a ne metala – kao što se u enciklopediji navodi. |
439 |
Šta je šperploča? |
Imanuel Nobem patentirao je šperploču 1850. godine, a ne 1830, kao što piše u knjizi. |
441 |
Kako se izrađuju ekseri? |
Na mašinsku proizvodnju eksera prešlo se već 1700. godine u Švedskoj, a ne od strane „nekog Rida iz države Masačusests“ u 1790. godini. |
443 |
Šta je to juta? |
U enciklopediji se navodi da je juta najviše korišćeno biljno vlakno, ali je ovaj podatak zastareo, budući da je danas najraširenije biljno vlakno pamuk. |