„Srpski telegraf” lažima brani naučni integritet Siniše Malog


Dnevni list „Srpski telegraf“ objavio je na današnjoj naslovnoj stranici vest pod naslovom „Odgovor Univerziteta EU: Mali nije plagijator“. Iako kratak, ovaj naslov je trostruko netačan: Prvo, ne postoji „Univerzitet EU“ – reč je o Varšavskoj školi ekonomije. Drugo, ta škola se nije bavila celokupnim opusom Siniše Malog, na osnovu čega bi se mogla doneti ocena da Mali „nije plagijator“, već je u pitanju razmatranje jednog jedinog naučnog rada. Treće, čak i na tom nivou, Varšavska škola ekonomije nije navela da u radu Siniše Malog „nema plagijata“. Naprotiv, ukoliko otvorite sporni rad, videćete obaveštenje uredništva kojim se ukazuje na čak 13 citata koje su Mali i njegovi saradnici preuzeli i prikazali kao svoje, bez navođenja izvora.

Ministar finansija Siniša Mali objavio je 2012. godine naučni rad u koautorstvu sa Slađanom Barjaktarović Rakočević sa Fakulteta organizacionih nauka i Georgeom Savojuom sa Univerziteta u Piteštiju, Rumunija. Rad pod naslovom „Value creation through restructuring – key value drivers and value creation models“ objavljen je u poljskom časopisu „Organizacja i kierowanie“.

Iako „Srpski telegraf“ tvrdi da je komisija Varšavske škole ekonomije „utvrdila da nema ni govora o prepisivanju“, kada se otvori sporni rad nameće se potpuno suprotan zaključak. Naime, nova onlajn (PDF) verzija počinje korekcijom dugom dve strane, u kojoj se navode sve rečenice koje su Mali i saradnici prikazali kao svoje, a zapravo potiču iz rada Stifanosa Hajlemarijama o restruktuiranju i upravljanju preduzećima u Eritreji.

Nova PDF verzija rada Malog i saradnika

Reč je o čak trinaest citata, od kojih su neki dugi i više rečenica. Da nije reč o perifernim propustima govori i činjenica da su prve tri rečenice rada u potpunosti prepisane, od slova do slova. Ovakav postupak uredništvo nije ocenilo kao plagiranje, već je objašnjeno kako su autori „propustili da navedu“ (failed to include) pomenuti rad. Ipak, prema Kodeksu ponašanja u istraživačkom radu, plagiranje je definisano kao „predstavljanje tuđih ideja ili tuđeg rada, u celini ili delovima, bez navođenja izvornog autorstva ili izvornika“, što su Mali i saradnici učinili čak 13 puta u okviru istog rada, uključujući i uvodni pasus.

Tekst „Srpskog telegrafa“ između ostalog obiluje neutemeljenim i uvredljivim navodima o dr Raši Karapandži, profesoru EBS univerziteta u Visbadenu, koji je prvi ukazao na to da je Mali plagirao delove svoje doktorske disertacije. Dnevni list za Karapandžu navodi da „ministra finansija bukvalno proganja po celom svetu“, da „iz inostranstva pljuje po Srbiji“ i da „iz osvete pokušava da na sve načine napakosti Malom“.

Takođe, „Srpski telegraf“ je pokušao da neupitan ugled Varšavske škole ekonomije preslika i na časopis „Organizacja i kierowanie“, čiji je ona suizdavač. Međutim, reč je o časopisu koji je u međunarodnim okvirima sasvim marginalan – ne nalazi se na SCI listi i nema impakt faktor. O niskom ugledu časopisa govori i to što se od ove, 2019. godine, čak i u Poljskoj nalazi izvan ministarske liste, što je najčešće slučaj sa časopisima koji su tek počeli da izlaze, ili sa onima koji su imali nizak kvalitet ili velike propuste u radu.

Ovaj tekst prenele su i „Večernje novosti“, dodajući svim pomenutim dezinformacijama još jednu, i to u naslovu – da je autentičnost rada Siniše Malog utvrdio Univerzitet u Poznanju.

FakeNews Tragač

 

 

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA