Da li nojevi zabijaju glavu u pesak kada su uplašeni?


„Gradski Sekretarijat za saobraćaj već tradicionalno se ponaša kao noj koji je zabio glavu u pesak“, stajalo je u saopštenju udruženja građana Ulice za bicikliste i inicijative Ne davimo Beograd o odbijanju ove institucije da u ranim danima pandemije dozvoli biciklistima upotrebu žutih traka u srpskoj prestonici. „Stekla sam utisak da je to čovek koji je zabio glavu u pesak“, izjavila je sudija Stečajnog suda o teniseru Borisu Bekeru nakon što je proglasila njegov bankrot. „Balkan zabija glavu u pesak pred domaćim rasizmom“, naslov je jednog autorskog teksta bugarskog antropologa Ivajla Dičeva.

Ljudi koji „zabijaju glavu u pesak (poput noja)“, kao što navedeni primeri pokazuju, jesu osobe koje ignorišu određeni problem ili odbijaju da se sa njim suoče. Ovaj izraz potiče iz uverenja da nojevi kopaju rupe u pesku u koje zatim guraju glave kada su suočeni sa opasnošću, misleći da ih to čini nevidljivim ili da će opasnost usled toga nestati.

Pored toga što je zastupljena u brojnim jezicima (engleski, francuski, nemački) i pored toga što je čak i jedna vrsta kognitivne pristrasnosti nazvana po njoj (efekat noja ili problem noja – tendencija ljudi da izbegavaju ili odbacuju negativne informacije koje bi im mogle biti od koristi), ideja da nojevi baš zato zabijaju glavu u pesak ima i dugu istoriju. Rimski prirodnjak Plinije Stariji je u svom delu „Istorija prirode“ (77-79 n. e) pisao o zapanjujućoj „glupavosti“ ovih ptica koje „iako je ostatak njihovog tela toliko velik, zamišljaju da im je, kada gurnu glavu i vrat u žbun, čitavo telo skriveno“.

Međutim, ova optužba Plinija Starijeg nije opravdana jer to nije razlog zbog kojeg nojevi guraju glavu u pesak. Za razliku od kokošaka, pataka i drugih peradi, nojevi ne prave gnezda, već kopaju rupice u zemlji u kojima onda čuvaju jaja. Prema tome, kada ove ptice zabiju glavu u zemlju, one to ne rade jer ignorišu opasnost, već zato što na taj način proveravaju jaja i svojim kljunom ih po potrebi okreću.

Šta onda nojevi zapravo rade kada su uplašeni? Budući da važe za najbrže ptice na planeti – trče brzinom od 50-60km/h, a dostižu i brzinu od 70km/h, koja im dobro dođe s obzirom na to da su plen lavovima, gepardima, leopardima i hijenama – prva opcija im je da jednostavno pobegnu od opasnosti koja im preti. A ako se ne daju u trk, nojevi umeju i da legnu na tlo i polože vrat i glavu na zemlju kako bi postali manje uočljivi i kako bi se uklopili u okolinu. U svakom slučaju ne zabijaju glavu u pesak, niti misle da će se problem sa kojim su suočeni sam od sebe rešiti.

 

Predrag Mijatović, FakeNews Tragač

Ukratko

09/07/2025

Ne, oglas za Lossless šampon nije pouzdan

Na adresu Tragača pristigla je prijava koja se tiče oglasa za Lossless šampon kompanije Limited Charm. Prijava se ispostavila kao opravdana jer smo u oglasu za taj…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA