20.05.2025.Prvi program Radio Beograda je 11. maja emitovao vest o osamdesetoj godišnjici od oslobođenja nacističkog logora Mauthauzen i tom prilikom plasirao neistinu o nacionalnoj strukturi žrtava ovog logora. „Od oslobođenja logora Mauthauzen u Austriji, prošlo je 80 godina. Tačan broj nastradalih nije poznat, ali su procene da je do poslednjeg dana nacističkog režima više od 120.000 ljudi izgubilo život. Među njima, najviše je Srba“, čulo se u popodnevnim vestima na prvom radijskom programu javnog servisa. Međutim, više relevantnih izvora potvrđuju da među žrtvama Mauthauzena ipak nije bilo najviše Srba.
Kako je zvučao prilog Radio Beograda 1 možete poslušati ovde:
Izvor: RTS planeta
Hrvatske istoričarke Martina Grahek Ravančić i Marica Karakaš Obradov objavile su 2013. godine naučno-istraživački rad o žrtvama iz Mauthauzena sa teritorije Jugoslavije. U njemu se navodi da je, nedugo nakon završetka Drugog svetskog rata, na mestu nekadašnjeg logora, postavljena spomen-ploča. Kako obrazlažu autorke, na ploči su istaknute nacionalnosti ili državljanstva ukupno 122.767 žrtava, od kojih je za 12.890 zabeleženo da su jugoslovenskog porekla. Autorke ujedno dodaju i da su nova istraživanja sa sobom donela i nešto drugačije podatke:
„Kroz Mauthauzen prošlo je ukupno 197.464 zatvorenika, od kojih je 8.650 bilo sa teritorije Jugoslavije. Dakle, brojka od 12.890 jugoslovenskih žrtava, koja je navedena odmah posle rata, bila je znatno uvećana — kao, uostalom, i broj žrtava iz drugih evropskih zemalja i Sovjetskog Saveza“.
Sad već davne 1992. godine je na ovim prostorima objavljena i publikacija pod naslovom „Jugosloveni u koncentracionom logoru Mauthauzen“ autora Miodraga Milića. U ovoj knjizi, na 42. strani, izneta je već pomenuta, prvobitna statistika nastradalih u logoru:
I u jednom i u drugom slučaju, broj žrtava jugoslovenske – pa samim tim i srpske – nacionalnosti nije najveći. Znatno više je stradalo građana iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza, Poljske i Mađarske. Osim toga, važno je naglasiti da se konkretan broj ne odnosi isključivo na Srbe, već i na druge narode koji su u to vreme pripadali Jugoslaviji – Hrvate, Slovence, Crnogorce, Makedonce, Bošnjake ali i druge manjinske etničke grupe.
„Već je napomenuto da su najveći deo jugoslovenskih internirаса u KL Mauthauzen činili Slovenci i Srbi iz svih krajeva zemlje, uključujući teritoriju tzv. Nezavisne Države Hrvatske“, obrazlaže Milić i dodaje da „njima treba pridodati nekoliko stotina Bosanaca, Dalmatinaca, Albanaca i hrvatskih građana“. Autor dalje objašnjava da su „Slovenci u KL Mauthauzen upućivani iz sabirnih logora i centara sa svoje teritorije, Srbi i najveći deo ostalih iz logora Banjica i Sajmište. Svi su u logoru Mauthauzen uvedeni kao Jugosloveni, osim nekoliko desetina Hrvata kraj čijih je imena ubeleženo »Kroate« (Hrvat)“.
Milić nam ukazuje i na procene drugih autora, poput nemačkog političara Bruna Bauma koji je u svom delu „Poslednji dani Mauthauzena“ izneo statistiku koja broji ukupno 122.767 usmrćenih zatočenika, od kojih 8.203 Jugoslovena:
A nešto noviji podaci dolaze iz publikacije objavljene 2013. godine, odnosno svojevrsnog edukativnog i izložbenog vodiča koji je izdao Memorijalni centar Mauthauzen u Austriji. Naime, prilikom obnove ove ustanove osmišljena je i kreirana tzv. soba imena (engl. Room of Names) odnosno prostor sa ispisanim imenima svih onih koji su živote izgubili u ovom logoru. Identifikovano je oko 81.000 nastradalih.
„Ova soba zamišljena je kao dopuna postojećim oblicima sećanja – kako nacionalnim, u vidu spomenika i memorijalnih ploča – tako i privatnim oblicima komemoracije, poput pločica koje porodice postavljaju u čast svojih bližnjih“ – objašnjeno je u brošuri, a zatim objavljena kategorizacija žrtava na osnovu njihove nacionalne pripadnosti:
U ovom slučaju broj žrtava sa prostora bivše Jugoslavije još je manji – ali ne i konačan.
Ipak, ovo nije takmičenje, niti manji broj žrtava implicira da su one manje važne od drugih. Međutim, manipulacija istorijskim činjenicama jeste štetna, o čemu je za Novi magazin govorio i Miško Stanišić, član delegacije Republike Srbije u Međunarodnoj alijansi za sećanje na holokaust:
„Manipulacija istorijom je u nastavku i manipulacija ljudima, što je čini još malicioznijom. Mnogi pojedinci, u zabludi da time šire istinu o stradanjima, iskreno verujući da time iskazuju patriotizam i saosećanje sa žrtvama, učestvuju u suprotnom – širenju laži i zloupotrebi i ponižavanju žrtava“.
Teodora Koledin, FakeNews Tragač
