Kada je Blic 2019. izvestio da će se na čelu Evropske komisije naći Ursula fon der Lajen, u tekstu je naveo i da je Savet Evrope pikirao Žozepa Borelja za visokog predstavnika za spoljna i bezbednosna pitanja EU. Međutim, „Savet Evrope“ nema nikakve ingerencije niti mogućnosti da određuje funkcije u Evropskoj uniji. Pravnik Vladimir Međak podelio je sporni tekst na Iksu, uz ironični komentar „Evropski savet, Savet Evrope, Baltik, Balkan, Srbija, Siberia, Slovenija, Slavonija, Ekvador, ekvator, Irak, Iran… Ko će pohvatati sve to…“
Greška je zapravo veoma česta. Izdanje „Dnevnika 2“ RTS-a otvoreno je 28. decembra 2023. vešću o smrti Dika Martija, čija je istraga – kako je navedeno – „dovela do formiranja Specijalnog suda za zločine OVK u Hagu i procesa protiv ključnih komandanata te formacije“. Dok je voditeljka izgovarala kako je Marti bio nekadašnji izvestilac Saveta Evrope, u pozadini je prikazan logo Evropskog saveta.
U čemu je razlika? Savet Evrope osnovan je 1949. godine, s idejom zaštite demokratskih standarda i ljudskih prava na našem kontinentu. Sedište mu je u Strazburu, a okuplja sve evropske države sem Belorusije (koja nikada nije bila članica) i Rusije (izbačene 2022. zbog invazije na Ukrajinu). Kada neko u nameri da istera pravdu kaže da će „ići do Strazbura ako treba“, on zapravo misli na Evropski sud za ljudska prava, koji je osnovao upravo Savet Evrope 1959. godine. To, dakle, nije sud Evropske unije, već stoji na usluzi svim potpisnicama Evropske konvencije o ljudskim pravima, među kojima je i Srbija.
Ukoliko posetite sajt Saveta Evrope, videćete u osnovnom meniju opciju „Kako nas razlikovati“, što još jednom svedoči o potrebi da se razreši česta konfuzija. Uz poruku „Ne dajte se zbuniti“, Savet Evrope podvlači da niste na sajtu Evropskog saveta, tela Evropske unije koje čine šefovi 27 zemalja-članica, tj. predsednici i premijeri. Uz to, naglašavaju da Evropski sud za ljudska prava nije isto što i Sud pravde EU (smešten u Luksemburgu), niti Međunarodni sud pravde (smešten u Hagu).
Slično iskustvo imaćete i ukoliko o ovim institucijama pokušate da saznate više na Vikipediji. Nezavisno od odabranog jezika, stranice će vam najpre dati negativnu definiciju, tj. najpre će vam reći na šta se tekst ne odnosi, pre nego što objasne pojam za koji ste zainteresovani. Tako, na primer, članak „Evropski savet“ na srpskoj Vikipediji počinje rečenicom „Ne poistovećivati sa Savetom Evrope ili Savetom Evropske unije“. Ali šta je sad Savet EU? Zar zabuna ima tri komponente? Da, ima: Savet (ministara) EU je, uz Evropski parlament, zakonodavno telo Unije sa 27 mesta za okruglim stolom. Predsedništvo se smenjuje na svakih šest meseci, a u trenutku nastanka ove Mitopedije predsedava Kipar.
Razrešenju ove „Kragujevac – Kraljevo – Kruševac“ zavrzlame ne doprinosi ni vizuelni identitet tih tela. Iako Savet Evrope nije institucija EU, koristi istu zastavu („Zastavu Evrope“) kao i EU. Uz to, i himna je identična („Oda radosti“), mada treba napomenuti da ju je Savet Evrope odabrao 13 godina pre no što je to učinila i Evropska unija.
Stefan Janjić, FakeNews Tragač