Dragan Janjić: Lažnim vestima se kontroliše politička javnost


Biti brz, kratak, jednostavan i tačan – moto je svih agencijskih novinara. U informacionoj mećavi u kojoj živimo još je veći izazov ispuniti navedena zlatna pravila novinskih agencija i ne dopustiti sebi grešku u vidu objavljivanja dezinformacije. O lažnim vestima, njihovoj ulozi, ali i opasnostima koje sa sobom nose govorili smo sa urednikom novinske agencije Beta Draganom Janjićem. Janjić je jedan od osnivača, a od 2016. i glavni i odgovorni urednik agencije.

 

Fejk njuz, kao i medijska pismenost postale su vrlo aktuelne teme, a one se i prepliću. Kakav je vaš utisak – da li građani uspevaju da kritički iščitaju medije, pa onda i dekonstruišu fejk njuz?

– Građani to, naravno, ne uspevaju u potpunosti, i mislim da su oni danas veoma zbunjeni. Odgovornost je pre svega na političkim elitama. Ne samo na ovoj sadašnjoj, nego i onoj prethodnoj i onoj pre nje i na onoj koja će doći posle sadašnje, upravo zato što su, nažalost, država, političke elite i ekonomski centri moći najveći proizvođači fejk njuza. Ono što oni proizvedu kao fejk njuz najteže se prepoznaje. Vi ćete lako utvrditi da je nekom palo na pamet da objavi da je voda u gradu zatrovana, ali vrlo teško ćete prepoznati neku sofisticiranu lažnu vest. Danas u tabloidima imate poplavu najava državnog udara, i to se neprekidno ponavlja bez ikakvog osnova, a nemate nijednu reakciju države na to. Jedini zaključak bi bio da mi imamo apsolutno najnesposobniju obaveštajnu službu, ako znaju novine a oni ne znaju. Naravno, to uopšte nije tačno, oni su svesni manipulacija, ali ćute. Elementarni početak bi mogao da bude označen time da država kaže „čekajte, ljudi, ne ide to tako“. Međutim, država uopšte ne obraća pažnju na tu vrstu novinaskih izveštaja, budući da se njima drži pažnja javnosti, a istovremeno se građanima sugeriše da je aktuelno rukovodstvo u opasnosti, da treba da izdržimo što duže, jer ako oni odu biće teško, ako se njima nešto desi, desiće se i državi nešto, i tako dalje. Fejk njuz je, dakle, način kontrolisanja političke javnosti. I to se ne može promeniti samo delovanjem medija i objavljivanjem istina. Ništa se tu neće promeniti dok u društvu ne sazru snage koje će reći da je dosta i koje će biti dovoljno moćne da traže od države, to jest da prinude državu, da počne drugačije da se ponaša.

 

Pomenuli ste kako se na neke lažne vesti reaguje, a na neke ne. Šta to onda govori o lažnim vestima i onome čemu one služe?

– Najopasnije su lažne vesti koje služe interesima političkih i ekonomskih grupa ili čak interesima mafije, jer danas postoje i dezinformacije koje idu u korist podzemlju. Država, dakle vlast i različiti centri moći, boriće se protiv fejk njuza samo ukoliko misle da im donosi negativnu pažnju. Sa druge strane, one lažne vesti za koje misle da im idu u prilog ili one koje su sami lansirali neće uopšte dirati. Ja sam navodio primer dve takve vesti. Jedna je da je voda u Beogradu bila zatrovana i na nju su vlasti vrlo brzo reagovale. Ustanovile su ko je pustio tu dezinformaciju i ocenili slučaj kao političku diverziju. Druga lažna vest je da je tokom protesta zbog cene goriva jedna beba umrla zato što putem nisu mogla da prođu kola hitne pomoći. Ni jedna ni druga nisu tačne, ali u slučaju ove druge država ništa nije preuzela. Dakle, ne znamo ko je to objavio niti znamo zašto je objavio, iz čega, što se mene tiče, može samo da se zaključi da je reč o nekom od državnih „botova“.

 

Novinari znaju da su lažne vesti oduvek postojale. Ranije smo ih nazivali dezinformacijom, novinarskom patkom, sada fejk njuzom… Zbog čega je taj fenomen u ovom momentu postao toliko važna tema?

– Postalo je goruća tema zato što je količina platformi na kojima mogu da se plasiraju takve vesti enormno uvećana digitalizacijom celog prostora, i medijskog i opšteg, životnog. Sada je moguće vrlo brzo i prodorno širenje dezinformacija, kao i ishod u kom bi razotkrivanje jedne lažne vesti bilo zatrpano velikom količinom drugih lažnih vesti. Dezinformacije su uvek bile opasne, ali su sada možda i opasnije nego ranije jer je komplikovaniji sistem borbe protiv njih. Ja se nadam da će čovečanstvo naći neke odgovore, da će uspeti da nađe neki način da se izbori sa tim problemom.

 

Valentina Sigeti, FN Tragač

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA