Ne, Srbija nije među prvih 15 zemalja sveta po ulaganjima u nauku


Kada se pojavio Uneskov izveštaj o istraživanju i razvoju u zemljama širom sveta, i domaći mediji su izvestili o rezultatima. Međutim, većina naših medija je samo prenela saopštenje Vlade u kome su navedeni najpozitivniji podaci o Srbiji iz ovog izveštaja, a pojedini mediji su u naslovima izdvojili interpretaciju da je Srbija među prvih 15 zemalja u svetu po ulaganjima u nauku. Da li se Srbija stvarno kotira tako visoko po pitanju ulaganja u nauku?

 

Među prvih 15 (2014 vs. 2018)

Dok su neki mediji u naslovima napomenuli da je Srbija među 15 prvih zemalja sveta po uvećanju BDP-a za nauku (Espreso, Danas, Blic, Novosti plus), drugi su izostavili ovaj poslednji segment „titule“ i u svojim naslovima bez ikakvog preciziranja uvrstili Srbiju u prvih 15 zemalja u svetu (N1, Nova, 021, Dnevnik), ili su naveli da je među tih 15 zemalja po ulaganju u nauku (Večernje novosti, Telegraf). Dok je prva grupa naslova tačna (ali i nepotpuna, jer ne daje sve potrebne podatke), druge dve grupe naslova mogu da navedu na pogrešan zaključak da je Srbija među najboljim zemljama sveta u nauci ili među najboljima po ulaganju u nauku. Ovakvo izveštavanje su i sami čitaoci ovih vesti primetili i nazvali pogrešnim.

Šta tačno znači da je Srbija u prvih 15 zemalja sveta po pitanju procentualnog uvećanja ulaganja BDP-a u nauku, što jeste tehnički tačna informacija (koju su svi mediji i preneli, ali je nisu pojasnili)?

 

U društvu s Mađarskom i Švedskom

Uneskov izveštaj o istraživanju i razvoju je obimno istraživanje o finansiranju nauke u svetu, a dosad je (od 1993) objavljeno ukupno sedam ovakvih izveštaja. Poslednji je objavljen u junu 2021, pod naslovom „Trka s vremenom za pametniji razvoj“, a jedan njegov segment posvećen je analizi promene udela BDP-a opredeljenog za nauku između 2014. i 2018.

Najupečatljivija informacija u vezi sa našom zemljom jeste da je Srbija 15. država u svetu u pogledu procentualnog uvećanja udela za istraživanje u BDP-u, što jeste dobra vest, ali ne nužno toliko dobra kako na prvu loptu može zazvučati.

Kao prvo, ovo znači da se procenat izdataka za nauku u ukupnom bruto društvenom proizvodu stvorenom u Srbiji povećao za četiri godine. Godine 2014. u Srbiji je ukupan udeo u BDP za istraživanje i razvoj bio 0,7, a 2018. godine je bio 0,9 odsto, odnosno povećan je za 0,2 odsto. Isti procenat povećanja od 0,2 u navedenom periodu imale su, na primer, i Mađarska i Švedska. Neophodno je, međutim, podvući da ovo povećanje predstavlja relativnu (procentualnu) promenu udela izdvajanja za nauku u ukupnom BDP u periodu od četiri godine. To znači da Srbija, uprkos skoru koji deli s Mađarskom i Švedskom, nije u istom rangu s ovim zemljama, budući da je početni udeo (2014) u tim državama značajno veći.

U Mađarskoj je 2014. udeo u BDP-u za istraživanje i razvoj bio 1,3 odsto, pa je on povećan na 1,5 odsto 2018. godine. Švedska je imala udeo od 3,1 odsto za istraživanje i razvoj 2014, te je došla do udela od 3,3 2018. godine.

Pogledajmo i primer Burkine Faso, zemlje koja je na ovoj listi kotirana bolje od Srbije, Mađarske i Švedske, iako ona ima samo 0,6 odsto ukupnog udela u BDP za nauku. Zašto? Jer je povećanje ovog udela u odnosu na 2014. u ovoj zemlji bilo čak 0,4 odsto (sa 0,2 odsto na 0,6).

Dakle, Srbija je u Uneskovom izveštaju iz 2021. jeste petnaesta, ali (samo) na rang-listi zemalja u kojima se procentualno povećao ukupan udeo za istraživanje i razvoj u BDP-u u odnosu na 2014. godinu.

 

Kutlača: Dobar razvojni trend

Autor Uneskovog izveštaja za Jugoistočnu Evropu Đuro Kutlača kaže da izveštaj pokazuje dobar razvojni trend Srbije, naročito u odnosu na ostale zemlje regiona koje je istraživao i u odnosu na prethodni period.

„U Srbiji su troškovi za istraživanje i razvoj u 2019. godini iznosili 408 miliona evra, što čini 0,9 odsto BDP-a. Od toga je finansiranje nauke iz javnih izvora bilo 180 miliona evra, što je u odnosu na region (tačnije preostale četiri zemlje iz izveštaja: Albaniju, BiH, Crnu Goru i Severnu Makedoniju) daleko najviše. Od 2010. godine stalni je porast ukupnih troškova za istraživanje i razvoj i u apsolutnom i u relativnom iznosu (određena mala odstupanja registrovana su 2010. i 2013. godine). Godišnja procentualna povećanja u tom periodu su od 3 odsto (2014. u odnosu na 2013.) do čak 15 odsto (2018. u odnosu na 2017). Poređenja radi, 2016. godine u Crnoj Gori ukupni troškovi za istraživanje i razvoj činili su 0,32 odsto BDP i iznosili su 12,8 miliona evra, a te godine je u Srbiji na istraživanje i razvoj potrošeno 308 miliona evra, odnosno 0,84 odsto BDP“, kaže za Tragač Đuro Kutlača.

Ovaj istraživač napominje, ipak, i određena ograničenja u oblasti finansiranja nauke: „Važno je napomenuti da u Srbiji manje od polovine finansiranja istraživanja i razvoja dolazi od Ministarstva nadležnog za nauku, odnosno, 2019. to je na primer bilo 0,44 odsto. Zato u Srbiji, umesto samog finansiranja nauke, treba postaviti pitanje kako se troši uloženi novac, odnosno šta ekonomija i društvo Srbije dobijaju od tog finansiranja. A naučna delatnost ima i drugih problema, poput zakonskog regulisanja statusa inženjera koji su angažovani na poslovima tehnološkog razvoja, a koji ako nemaju doktorat pa ne mogu da dobiju status naučnih radnika. Razvijene države OECD u statistiku ljudskih resursa u nauci ubrajaju i te inženjere“.

 

Udeo žena u nauci

Kao drugu pozitivnu stavku iz izveštaja mediji izdvajaju udeo žena u nauci u Srbiji, koji je 50 odsto i znatno je viši od proseka EU. To, ponovo, jeste tačno, ali su pri izveštavanju preskočeni negativni pokazatelji. Rezultati istraživanja ukazuju na to da Srbija sledi svetske trendove prema kojima su žene i dalje manje zastupljene u IT sektoru i inženjerstvu, te je manji broj žena koje prijavljuju patente i učestvuju u biznis sektoru.

I dok su mediji preneli informacije koje „na prvu“ deluju bolje nego što zaista jesu, usled tendenciozno izabranih i interpretiranih informacija, tačno je da Uneskov izveštaj ima mnogo podataka koji ukazuju na dobar razvoj ulaganja u nauku u našoj zemlji. Ali u realnim okvirima njenog razvoja.

Tako su pohvaljene mere koje su donesene da bi se približilo EU standardima: pohvaljeno je formiranje Fonda za nauku, razvoj IT sektora, donošenje posebnih zakona koji se odnose na naučnu oblast, kao i izgradnja naučnih instituta. Međutim, izveštaj je takođe naglasio problem hroničnog odliva mozgova, kao i da Srbija i dalje teško može da zadrži i privuče talente. Takođe, navodi se da su naučne i tehničke veštine nedovoljno iskorišćene u ekonomiji i da je potrebna bolja klima za stvaranje inovacija.

Marija Zemunović, FakeNews Tragač

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA