07.10.2022.B92 je 3. oktobra objavio veoma popularan tekst, sa više od 290 komentara, pod naslovom „Za Srbe zločinac i monstrum, za Hrvate svetac: Alojzije Stepinac ustaška ikona i čovek bez srca“. Ovaj tekst je sledećeg dana preneo i portal Beograd In.
U prvom pasusu ovog teksta o životu zagrebačkog nadbiskupa i kardinala stoji: „Na svojoj drugoj poseti Hrvatskoj, 3. oktobra, 1998. godine, papa Jovan Pavle II proglasio je Alojzija Stepinca, ustaškog nadbiskupa, hrvatskim svecem.”
Međutim, papa Jovan Pavle II Stepinca nije proglasio svecem već blaženim, što je bitna razlika. Čin beatifikacije (proglašenja blaženim) je čin ispod kanonizacije (proglašenja svecem).
Kako to biskup Ratko Perić objašnjava u tekstu „Razlika između beatifikacije i kanonizacije“: „Beatifikacija je dakle papinsko dopuštenje ili odobrenje novoga štovanja pod nazivom ’blaženika’ s ovlaštenjem da se slavi liturgijski spomendan ili blagdan dotičnoga sluge Božjega u okviru određenih granica, jedne biskupije, jedne redovničke zajednice ili naroda, a da se prethodno nije tako štovao. To je dakle papinsko dopuštenje štovanja ― permissio cultus ― u vidu buduće kanonizacije ili bez obzira na kanonizaciju. Beatifikacija, dakle, nije posljednja riječ u procesu.”
Perić navodi i razliku u odnosu na kanonizaciju: „Kanonizirati znači da Rimski prvosvećenik propisuje svim vjernicima u Katoličkoj Crkvi štovanje nekoga Božjeg ugodnika kao svetca, određujući da se obavlja svečana služba ― sv. Misa s časoslovom ― u čast dotičnoga svetca.”
Kontroverza oko toga da li Alojzije Stepinac treba biti proglašen svecem postoji već godinama. Vatikan je 2016. godine osnovao posebnu komisiju sastavljenu od predstavnika Katoličke crkve iz Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve da istraže i predstave svoja viđenja Stepinčevog života, što uključuje i sporna pitanja saradnje sa ustaškim režimom i podrške Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Nakon godinu dana sastanaka zaključak ove komisije bio je „da su različiti događaji, nastupi, spisi i stajališta još uvek predmet različitih tumačenja.” Papa Franja je 2019. godine izrekao da istina o Stepincu nije jasna.
Zanimljivo je da je Stepinca papa Jovan Pavle II proglasio blaženim na godišnjicu poznatog Stepinčevog saslušanja (3. oktobar 1946), nakon kojeg je 11. oktobra osuđen pred jugoslovenskim sudom zbog saradnje s ustašama, kao i nemačkim i italijanskim okupatorom. U govoru pri beatifikaciji papa je tada izrekao: „Podnijevši u svojemu tijelu i duhu okrutnosti komunističkoga sustava, jedan od istaknutih likova Katoličke crkve zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac sada se povjerava sjećanju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjima mučeništva.”
Hrvatska zasad ima tri katolička sveca: Svetog Nikolu Tavelića, Svetog Marka Križevčanina i Svetog Leopolda Bogdana Mandića, kao i 13 blaženika, među kojima je i Stepinac.
Marija Zemunović, FakeNews Tragač
