Više od 20 portala u Srbiji je u poslednje dve i po godine podelilo vest o tome kako se „najveći lavirint u Evropi” nalazi u Batočini. U pitanju je lavirint pod nazivom „Bora” koji se – kako neki prenose – prostire na površini od 2,7 hektara, dok dužina njegovih staza iznosi tri i po kilometra. Osim tekstova u medijima, veliku pažnju privukao je i Tiktok video koji je krajem avgusta objavio autor „balkantriptv”, s obzirom na to da zasad ima više od pola miliona pregleda.
Većina medija je već u naslovu prenela tvrdnju da je Bora lavirint „najveći u Evropi”, a Radio-televizija Vojvodine i N1 ističu da ima „najdužu stazu u Evropi”. Razmotrili smo obe navedene opcije, te zaključili da su u pitanju neutemeljene konstatacije.
Koja je stvarna veličina lavirinta Bora?
Kako su se informacije o lavirintu Bora prenosile medijima, došlo je i do pogrešne interpretacije njegove stvarne površine. Čitav kompleks, koji osim lavirinta obuhvata i druge segmente zabavnog parka, prostire se na 2,7 hektara, dok se sam lavirint nalazi na površini od 0,7 hektara. Konkretno, Sputnjik je u svom tekstu ispravno preneo citat portparolke lavirinta, koja je govorila o površini od 7000 m2, a ovaj podatak preneli su i portali Objektiv, 24sedam, Politika, iKragujevac, Kompas info, Teleporter i Puls Šumadije.
Definitivno nije. U Ginisovoj knjizi rekorda titulu „najvećeg stalnog lavirinta od drveća” godinama nosi lavirint na danskom ostrvu Samso, koji zauizma površinu od šest hektara. Ipak, na još većoj površini – od osam hektara – smešten je lavirint Franka Marije Ričija (it. Labirinto della Masone) koji se sastoji od 200.000 sadnica bambusa. Iako može delovati konfuzno to što je na prvom mestu u Ginisu površinom manji lavirint, treba naglasiti da se bambus ne smatra drvećem već vrstom duge tropske trave.
Mediji Vojvodina uživo, Dnevnik i B92 u naslovu su istakli da je reč o „najvećem živom lavirintu u Evropi”, što u prvi mah asocira na to da je napravljen od biljaka. Ni u tom slučaju nije najveći, jer su i Samso i lavirint Franka Marije Ričija takođe kreirani od živih elemenata.
Međutim, lavirint Bora se razlikuje od prethodna dva po tome što predstavlja „lavirint od žive ograde” (engl. hedge maze), te je u ovoj kategoriji zaista jedan od najvećih u Evropi. Ipak, nije i najveći. Na primer, u mađarskom gradu Opustaser nalazi se lavirint od žive ograde koji ima istu dužinu šetačkih staza kao Bora, a površinom je čak i veći. Putem Gugl mapa moguće je utvrditi dimenziju površine, a ona iznosi više od jednog hektara.
Da li ima najdužu stazu u Evropi?
Deluje da su tekstovi u medijima pretežno promotivnog karaktera, kao i da je konkretna tvrdnja o „najdužoj stazi u Evropi” proistekla od samog menadžmenta lavirinta, s obzirom na to da je ista informacija navedena i na njihovom veb-sajtu.
Ovo pitanje analizirali smo iz dve perspektive – ukupne i pojedinačne dužine staza.
Ukupna dužina staza lavirinta Samso iznosi nešto više od pet kilometara. Ukoliko se pak posmatra jedna, pojedinačna staza, najduži put u lavirintu Samso iznosiizmeđu dva i po i tri kilometra, a da biste ga prešli potrebno je okvirno sat ili sat i po vremena. Kako se navodi na zvaničnom veb-sajtu lavirinta u Batočini, on obuhvata „tri i po kilometra staza”, što sugeriše da je u pitanju ukupna dužina staza. Istu informaciju prenosi i Radio-televizija Srbije u svom tekstu, gde autorka obrazlaže da ovaj lavirint ima „tri staze ukupne dužine tri i po kilometra”. Na isti zaključak upućuje i vreme potrebno da se pređe lavirint, a koje je nešto kraće nego u slučaju lavirinta Samso – od 45 minuta do sat vremena.
Kao što je u prethodnom segmentu već pomenuto, identičnu dužinu staza od tri i po kilometra ima i živi lavirint Čilagošvenj koji se nalazi u u Opustaseru, u Mađarskoj.
Na osnovu ovih podataka, možemo zaključiti da lavirint Bora nije najveći lavirint u Evropi niti ima najveću (pojedinačnu ili ukupnu) dužinu staza.
Napomene: (26. oktobar 2024) Kurir je ispravio pogrešan navod u skladu s profesionalnim standardima; (30. oktobar 2024) City magazin je ispravio pogrešan navod u skladu s profesionalnim standardima.
Blic, Kurir i Srpskainfo nedavno su objavili kako u Turkmenistanu ne postoje računi za gas, struju, kao ni vodu, a građani mesečno besplatno dobijaju 120 litara benzina.…
Čitateljka nas je pitala da li je istina da će Trampova administracija prestati da finansira nevladine organizacije, nakon što je pročitala takve insinuacije u Informeru. Iako ne…
Izveštavajući 7. oktobra sa konferencije o održivosti u Hamburgu, novinarka je u „Dnevniku 2“ Radio-televizije Srbije rekla kako se „čula računica da ciljevi održivog razvoja godišnje koštaju…