Mart ’26 unatrag: Lažno kršenje izborne tišine i medijska iluzija regularnosti


U nedelju, 29. marta, održani su lokalni izbori u devet opština i gradu Boru. U svih deset slučajeva prva je bila koalicija oko Srpske napredne stranke, a druga opoziciona studentska lista. Mnoštvo brojeva i procenata (što aktuelnih, što iz prethodnih izbornih ciklusa) stvorilo je prostor da različiti akteri na suprot(stavlje)ne načine tumače opštiji odnos snaga.

Iako je nemoguće pobrojati i razrešiti sve upitne tvrdnje koje su se pojavile u medijima i na mrežama, u ovom izdanju rubrike Unatrag pokušaćemo da sumiramo nekolicinu ilustrativnih primera. Ukoliko ste i sami uočili sadržaj koji vam je delovao sumnjivo, možete nam pisati.

 

Informer o izbornoj tišini na N1: obmana 3 u 1

Dnevni list Informer je u izdanju od 27. marta na naslovnoj strani objavio vest „TV N1 najavljuje da neće poštovati izbornu tišinu“. U tekstu se tvrdi da TV N1 „večeras“ planira emitovanje „blokaderskog propagandnog filma Tura do Strazbura’”, čime bi – kako se navodi – prekršili izbornu tišinu.

Međutim, niti je emitovanje planirano za taj petak, niti će film biti premijerno prikazan na TV N1. Istine radi, N1 je na svom X nalogu 25. marta zaista neprecizno navela „petak“ kao dan emitovanja, ali je najjednostavnijom pretragom bilo moguće utvrditi da se misli na petak 3. april i na kanal Nova S.

Ne samo da je Informer propustio da proveri ovaj navod, već su citirali trojicu analitičara od kojih nijedan nije uočio grešku. Predrag Jeremić sa Pinka, Marko Matić iz Centra za odgovorne medije i Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost (inače državni sekretar) – komentarisali su nepostojeću premijeru kao „kršenje zakona“, „smicalicu“, „nemoral i licemerje“…

Na naslovnoj strani izmišljenu vest je pratila i opaska o samoj turi do Strazbura: „PREVARA: Išli biciklom za kamere, a u stvari se vozili kombijem“. O ovoj teoriji već smo više puta pisali i objasnili zbog čega je ne samo netačna, već i besmislena.

 

Združena kampanja dokazivanja regularnosti

Biračka mesta još nisu bila otvorena kada su mediji bliski vlastima krenuli u potragu za „nepristrasnim“, ili – još bolje – pristrasnim „suparničkim“ izvorima koji bi potvrdili da su izbori prošli regularno.

Tako su četiri portala objavila da je urednik na Novoj S Slobodan Georgiev „priznao“ da su lokalni izbori „protekli bez incidenata“. On u Utisku nedelje jeste rekao da nije bilo nasilja na samim biračkim mestima, ali je i atmosferu van birališta opisao kao nasilnu, pa se čak zapitao i može li se ovaj proces uopšte nazvati izborima. Večernje novosti su u sličnom duhu objavile kako je Savet Evrope zaključio da je „na biračkim mestima sve regularno“, te da je „međunarodna zajednica konačno primetila nasilje blokadera“.

U izveštaju Saveta Evrope navodi se da je više strana tvrdilo kako su izložene nasilju, uključujući i vladajuću stranku, ali se to predstavlja kao navod stranaka, a ne kao zaključak posmatrača. Posmatrači kažu da su lično svedočili scenama nasilja i pretnji neidentifikovanih, pa i maskiranih pojedinaca. Uz to je naveden i čitav niz problema koje su uvideli drugi izvori: pritisci na zaposlene i birače, kupovina glasova, zloupotreba administrativnih resursa, medijska neravnoteža, zbunjivanje nazivima lista itd. Novosti su sve ovo preskočile.

Dan posle izbora, i RTS u svom Jutarnjem programu obavlja sličan zadatak, uz pomoć poverenika za zaštitu ravnopravnosti Milana Antonijevića, koji zaključuje: „Odlično je što je ovako velika izlaznost, ona pokazuje i poverenje u sam proces glasanja, i uopšte u to da će vaš glas biti vrednovan na kraju, da ćete imati mogućnost da utičete na izbore“. Nejasno je kakvom je metodom Antonijević došao do ovog izjednačavanja, tj. kako je zaključio da to što ste izašli na izbore automatski znači da imate poverenje u proces glasanja.

 

Mnogo je analitičara, ali jedan je Analitičar

U istom izdanju Jutarnjeg programa prikazivao se kajron s rezultatima izbora. Ne samo da je kao jedini izvor navođen predsednik Vučić, već su korišćene i njegove formulacije, pa je tako vodeća opoziciona lista u Boru uvredljivo nazvana „blokaderima“, iako je njen zvanični naziv bio „Bor, naša odgovornost“.

Bez preispitivanja su u tabloidima prenošeni i drugi Vučićevi navodi. Na primer, Informer u izdanju od 30. marta citira predsednika: „Govorili su kako više nikada nećemo preći ni 45 odsto, pa ni 35 posto. A tamo gde nismo sanjali da možemo da pređemo 60 odsto dobili smo čak 70 procenata glasova birača.“ Iako je rečenica formulisana tako da zvuči opštije, može se odnositi samo na Kladovo, jer je jedino tamo koalicija oko SNS-a osvojila 70%. Međutim, ukoliko pogledamo rezultate prethodnih lokalnih izbora u Kladovu, videćemo da su predstavnici aktuelne koalicije tada zbirno osvojili 67,5%, pa je nejasno kako sada „nisu mogli da sanjaju“ 60 posto.

Na postupak koji smo primenili u prethodnom pasusu (sabiranje prethodnih rezultata aktuelnih članova vladajuće koalicije) Srđan Graovac bi verovatno gledao s negodovanjem. Naime, ovaj analitičar iz Centra za društvenu stabilnost rekao je za Večernje novosti (31. mart) kako „opozicioni političari namerno prave grešku jer pokušavaju da, analizirajući procente, pokažu da je u pojedinim mestima zajednička lista SPS i SNS osvojila manje nego ranije“. I zaista, u izbornim okvirima nije baš najsrećnije rešenje kumulativno sagledavati odvojene stare rezultate SNS, SPS, a pogotovo SRS i Zavetnika, koji su tada makar formalno nastupali kao opozicija.

Međutim, ako se odreknete takvog kumulativnog sagledavanja za potrebe poređenja, onda ga se morate odreći do kraja. Graovac ipak tvrdi da „SNS nema pad, da nema osipanja podrške“, što je u uslovima koje sâm postavlja nemoguće zaključiti, jer više ne možemo pouzdano znati koliko je tačno ljudi glasalo za tu listu baš zbog SNS-a, a koliki je priliv glasova ostvaren zbog drugih koalicionih partnera.

Celovitu sliku verovatno ćemo imati tek na parlamentarnim izborima, koje Vučić – baš kao i svoju knjigunajavljuje za Vidovdan, a možda i za kraj godine. Ove, ili one tamo…

 

O kojim izbornim manipulacijama smo ranije pisali?

 

Najčitanija analiza

Čitaoci Tragača su tokom marta najviše pažnje posvetili našoj analizi o lažnoj humanitarnoj akciji u kojoj su zloupotrebljene fotografije jedne devojčice obolele od raka. Na društvenim mrežama uočili smo agresivnu plaćenu kampanju stranice „Borba Ane za život“ u okviru koje se plasira dirljiva priča o devojčici Ani čija se majka Anđela bori da je spase od raka. Klik na reklamu preusmerava korisnike na sajt Go World Champions gde su zloupotrebljene fotografije devojčice Lade iz Rusije. Za nju je zaista bila organizovana humanitarna akcija ali je prikupljanje pomoći uspešno završeno u novembru. Istu prevaru samo na grčkom jeziku registrovale su i kolege sa portala Elinika Houksiz.

Lažna humanitarna akcija: Zloupotrebljene fotografije devojčice obolele od raka

 

Stefan Janjić, FakeNews Tragač

Naslona fotografija: Freepik/Novinarnica/Printskrin Jutjub B92 TV

Ukratko

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA

Slični članci