Zima je, pa je teško zamisliti sledeći prizor, ali hajde da pokušamo: ulazite u prodavnicu s namerom da kupite – višnje. One su zapakovane u providna plastična pakovanja, pa se pod poklopcem jasno vide krupni, sočni, tamnocrveni plodovi. Međutim, kad stignete kući i istresete višnje u činiju, s namerom da ih properete, osećate se pomalo prevareno. Ispostavlja se da su na vrh bili poslagani najzdraviji plodovi, ispod kojih vas je sačekalo dosta nagnječenih, bledoružičastih i nezrelih. Proizvođač je želeo da na osnovu selektovanog uzorka steknete nerealno lepu sliku o celini.
Zašto januarski „Unatrag“ počinjemo pričom o višnjama, a ne (s obzirom na godišnje doba) o pomorandžama ili jabukama? Zato što se tokom „generalnog štrajka“ 24. januara nekolicina medija odlučila da izveštava na osnovu manipulativnog trika cherry picking, koji bismo na srpski mogli prevesti kao bir(k)anje višanja.
„Sve mora da stane“
Ideja „generalnog štrajka“ nastala je kao potpora protestu studenata i prosvetnih radnika, uz plan da sve stane na jedan dan – 24. januara. Dakle, nema odlaska u školu, prodavnicu, kafić, teretanu, nema šišanja, bioskopa ili pozorišta. Na društvenim mrežama bilo je nekoliko entuzijastičnih pokušaja da se zapišu svi koji staju s radom u znak solidarnosti, ali je broj takvih kompanija, ugostiteljskih objekata i zanatskih radnji, organizacija, medija, pa čak i državnih institucija, u sredu i četvrtak postao tako velik da je precizan popis postao gotovo nemoguć.
Dok su neki preduzetnici javno iskazivali podršku studentima i borbi protiv korupcije, bilo je i onih koji su se odlučili za prećutnu potporu: u blizini naše redakcije pregršt lokala i prodavnica bilo je zatvoreno „zbog popisa“, a bilo je i onih koji su kraj radnog vremena ograničili na preciznih 11 časova i 52 minuta.
„Totalna propast“ u režiji Informera
Informer je već u ranim jutarnjim satima izveo svoje reportere na ulice, pa zaključio: „TOTALNA PROPAST OPOZICIONOG ŠTRAJKA! Srbija poručila da hoće da radi i da ide napred!“ Čitalac tog teksta je, međutim, mogao steći utisak da su se – u najmanju ruku – i Informerovi lektori priključili štrajku. Kada je reč o Informerovim izveštačima, oni su predano lovili prizore otvorenih prodavnica i lokala, s idejom da tako obore tezu o „generalnom štrajku“. Gotovo komično, veliki broj tih prodavnica uslikan je dovoljno oštro da se može primetiti da su potpuno prazne. Informer je u svom dokaznom postupku smetnuo s uma da učesnici štrajka nisu samo preduzetnici, već i kupci.
Strategija kojom su se služili Informer, ali i Alo i Republika, upravo je već pomenuti čeri piking: selektivni odabir i predstavljanje isključivo onih podataka koji podržavaju naš argument, uz namerno izostavljanje ili prikrivanje svega što se našem argumentu protivi. Ukoliko ovladate tabloidnim veštinama, nijedna teza nije nedostižna: uzmite mobilni telefon i krećite se prometnim ulicama, s namerom da dokažete (na primer) da u vašem gradu ima više pasa lutalica nego ljudi, da veganski restorani niču na svakom ćošku ili da svi građani nose ljubičastu odeću.
S druge strane, portal Direktno tvrdio je u svom naslovu da je „sve stalo“, što takođe nije bila istina. Međutim, ako tu tezu doživite kao zadatak, i nju ćete – uz samo malo entuzijazma – lako potkrepiti selektivnim izborom dokaza.
Konsekvence
Na kraju – kakav je bio stvarni bilans „generalnog štrajka“? O tome bi nešto više mogla da nam kaže Poreska uprava, koja je objavila da je poslednjeg dana januara u velikim trgovinskim lancima izdato za četvrtinu manje fiskalnih računa nego prethodnog dana. Tu, međutim, govorimo o posledicama jednog drugog protesta: bojkota velikih marketa zbog visokih cena.
Podatke za 24. januar nemamo. A čak i kada bismo ih imali, računica ne bi bila kompletna: za „generalni štrajk“ je količina prodatih kaprićoza i kapućina, patika i pelena, pomorandži i (smrznutih) višanja bila od sekundardnog značaja. Važnije je bilo pokazati šta nije na prodaju.
Najčitaniji tekst
Naš najčitaniji januarski tekst objavljen je nakon što je nekoliko domaćih tabloida prenelo lažnu vest o studentkinji Eli Zeković. Tabloidi su je optužili da je „nova zvezda ekstremne levice“ i objavili fotografiju sa Prajda 2021. godine na kojoj osoba drži zastavu sa petokrakom, tvrdeći da je to Ela. Međutim, ispostavilo se da je fotografija preuzeta sa Bi-Bi-Sijeve objave na društvenoj mreži Iks, gde je Elin citat bio postavljen uz fotografiju druge osobe. Ela Zeković je za FN Tragač potvrdila da nije na spornoj fotografiji i odbacila navode o tome da je „vođa studentskih protesta“, naglašavajući da protest nema lidere i da se nada da će i drugi studenti dobiti priliku da govore u medijima.
Tabloidi neopravdano optužili studentkinju da je pozirala sa zastavom Jugoslavije
Dosije mreže
Tokom januara pratili smo i dezinformacije koje su plasirane putem Tvitera / Iksa i drugih društvenih mreža. Ukoliko i sami želite da nam prijavite neku vest na koju ste posumnjali, to možete učiniti putem prijavnog formulara ili slanjem poruke na neku od naših društvenih mreža.
„Dubai pripada Srbiji. Dignuti kipovi u obliku tri prsta po Dubaiju.” stoji u jednom Tiktok snimku. Međutim, navedeni kipovi su simboli Ujedinjenih arapskih emirata i ne odnose se na Srbiju. Kako to objašnjava portal Grafiti Dubai 2013. godine, tokom samita vlade u Dubaiju, pojavio se pozdrav sa tri prsta. Pokazao ga je šeik Mohamed Bin Rašid Al Maktum i objasnio da on simbolizuje početna slova sledećih reči: „Dobitak, pobeda i ljubav“. „Od tada, simbol se proširio širom regiona, a čak i van njega, lokalni umetnici i poznate ličnosti počeli su da ga pokazuju kad god im se ukaže prilika”, pojašnjava ovaj portal.
„Na novi instagram update može da se vidi kad se skrinšotuje, da ljudi vide kad im neko gleda profil i nije više square grid” stoji u jednom popularnom Tiktok snimku. Međutim, u pitanju je netačna informacija. I dok Instagram jeste relativno nedavno promenio izgled objava – od kvadratnog izgleda objave su počele da se prikazuju pravougaono – druge gorepomenute promene ne postoje. Naime, Instagram nema opcije koje omogućavaju da korisnici vide ko im gleda profil ili skrinšotuje objave (1, 2).
„Hrvatski sabor - Reineru zvoni mobitel u saboru” stoji u jednom Tiktok snimku na kome se prikazuje kako potpredsednik hrvatskog Sabora Željko Reiner pokušava da ugasi mobilni telefon dok se sa njega čuje turbo-folk pesma „Šampanjac” pevača Mileta Kitića. I dok je snimak Reinera pravi i potiče iz marta 2023. godine pesma koja se oglasila sa njegovog telefona nije bila pesma Mileta Kitića i u pitanju je naknadna montaža.
„Saznali su da ako dete primi vakcinu protiv hepatitisa B u prvih 30 dana, rizik od autizma povećava za 10000%. Tu vrstu hepatitisa možeš dobiti samo seksualnim odnosima i ako se drogiraš i važi nekih 7 god. Zašto se daje deci od mesec dana” stoji u jednoj objavi na Iksu. Kao izvor navodi se snimak Roberta F. Kenedija Mlađeg koji navodi ove podatke. Međutim, dokazano je da su ovi navodi Roberta F. Kenedija Mlađeg netačni, te da je vakcina protiv hepatitisa B jedna od najbezbednijih, sa najmanjim mogućim neželjenim efektima.
„Vlasti Indije najavile izlazak iz Svetske Zdravstvene Organizacije. Nakon što je Donald Tramp izvukao SAD iz kandži SZO-a, Indija takođe najavljuje izlazak iz te organizacije” stoji u jednom tvitu. Međutim, kako je to objasnio Lajthaus džurnalism ove tvrdnje koje su se počele deliti onlajn predstavljaju stav britansko-indijskog kardiologa Asim Malhotraua vezi sa članstvom Indije u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, a ne zvaničan stav indijske vlade. „Nije bilo najave indijske vlade ili bilo kog zvaničnika o povlačenju iz agencije” pojašnjava navedeni portal.
Prvog meseca 2025. godine na društvenim mrežama su se ponovile neke netačne informacije. Netačno se pisalo kako je ivermektin dokazano dobar za tretiranje kovida, iako je pokazano da to nije slučaj. Ovog meseca se ponovila i tvrdnja o pismu vinčanica, koja je takođe netačna, o čemu smo već pisali.
Stefan Janjić i Marija Zemunović, FakeNews Tragač