Amiši predstavljeni kao superljudi: između istine i mita


Čitalac nam je prijavio niz objava na Tviteru koje govore o razlozima zašto su Amiši „jedini ljudi na svetu koji ne obolevaju od raka i drugih bolesti”. Dok su neki navodi koji se odnose na zdrav način života Amiša tačni, tvrdnje da se u ovoj zajednici neke bolesti ne javljaju, da Amiši u potpunosti odbijaju tehnologiju ili vakcinaciju – nisu istinite.

Iz objava smo izdvojili tvrdnje koje demantuju rezultati naučnih istraživanja, a osvrnućemo se i na one tvrdnje koje su tačne, uz pokušaj da utvrdimo odakle su potekle.

 

Bolesti, vakcinacija i tehnologija

1) „Oni uopće ne obolijevaju od raka…”

Studija „Niska stopa incidence raka kod Amiša u Ohaju” identifikovala je ukupno 191 slučaj raka između 1996. i 2003. godine, pomoću podataka dobijenih tokom intervjuisanja nasumično odabranih amiških domaćinstava, kao i statistike iz registra raka u Ohaju. Rezultati ove studije jesu pokazali da je učestalost javljanja karcinoma manja nego u ostatku populacije ove savezne države, ali ne i da je nepostojeća. Rezultati „Pregledne studije karcinoma među četiri religijske sekte: Dokazi da su stilovi života distinktivni skupovi faktora rizika” ukazuju da zajednice Amiša, ali i Huterita, imaju neuobičajeno visoke stope raka dojke i juvenilne leukemije.

2) „Također, ne obolijevaju ni od kardiovaskularnih bolesti…”

Rezultati anamnestičke studije u kojoj su podaci o faktorima rizika i učestalosti javljanja kardiovaskularnih bolesti prikupljani iz zdravstvenih kartona Amiša iz Severne Indijane i poređeni sa podacima iz registra Američke asocijacije za srce (AHA), pokazali su da je ukupna prevalenca kardiovaskularnih bolesti bila veća među Amišima u severnoj Indijani u poređenju sa nacionalnim prosekom populacije bele rase. Osim podataka koji se odnose na kardiovaskularne bolesti, rezultati ove studije govore i da pripadnici ove amiške grupe ređe obolevaju od dijabetes melutisa tipa II, ali je uočena i visoka prevalenca depresije i anskioznosti kod oba pola Amiša, u poređenju sa ruralnim Amerikancima.

3) „…dok je autizam u amiškim zajednicama apsolutna nepoznanica.”

Podaci prezentovani 2010. na sastanku Međunarodnog društva za istraživanje autizma pokazuju da u tada istraživanim amiškim zajednicama učestalost javljanja poremećaja iz spektra autizma iznosi približno 1 na 271 dete. U poređenju sa podacima koji se odnose na nacionalnu učestalost javljanja poremećaja iz spektra autizma u istom periodu (1 na 91) moglo bi se zaključiti da se u ovoj zajednici ređe registruje, ali ne i da autizam u amiškim zajednicama ne postoji.

4) „Kao jedan od glavnih razloga zdravlja navodi se da se Amiši uopće ne vakcinišu. Za početak, Amiši se nikada ne cijepe unatoč ogromnim pritiscima iz Vlade. Mnogi smatraju da je upravo nepostojanje cjepiva razlog zašto je autizam, alergije, boležljivost u tim zajednicama nepoznata pojava.”

Mnoga istraživanja pokazala su da Amiši imaju nižu stopu vakcinacije i da su u većem riziku od obolevanja od bolesti koje se vakcinama mogu sprečiti. Ipak, apsolutno je netačno da se niko od Amiša ne vakciniše: prema studiji „Upotreba vakcinacije u zajednici Amiša starog reda u Ilinoisu”, 84% domaćinstava sa decom prijavilo je da su sva njihova deca primila vakcinu, 12% da su neka deca primila vakcinu, dok je 4% predstavnika domaćinstava izjavilo da nijedno njihovo dete nije primilo vakcinu. Studija objavljena prošle godine („Obrasci vakcinacije Amiša sa severoistoka Ohaja – ponovo posećeno”) pokazala je da se od 391 ispitanika, njih 59% izjasnilo da nije vakcinisalo svoju decu, dok se 75% ispitanika izjasnilo da ne bi primilo vakcinu protiv virusa korona.

5) „Amiši žive život bez stresa. Među njima ćete naći svega nekoliko dijagnoza umora, dok depresija koja uništava brojne živote u svijetu danas tamo ne postoji.”

Već pomenuta studija koja se bavila i istraživanjem učestalosti mentalnih oboljenja kod Amiša nije jedina. U okviru istraživanja „Depresivnost i hostilnost u populaciji Amiša” ispitana su 43 Amiša iz četiri zajednice i utvrđeno da je skor hostilnosti bio značajno niži, a depresivnosti dvostruko viši nego u opštoj polupaciji. U drugom istraživanju prikupljeni su podaci 50 članova enklave Amiša starog reda i od osam stručnjaka za mentalno zdravlje koji su radili sa amiškim klijentima. Rezultati su pokazali da su gotovo svi intervjisani Amiši u nekom trenutku doživeli visok nivo depresivnosti, a gotovo polovina njih se sa depresivnošću suočavala i u vreme sprovođenja istraživanja. Istovremeno je zabeležen i visok nivo oklevanja u treženju pomoći u vezi sa depresijom. Kao veoma bitnu prepreku u traženju pomoći navedena je grupna kohezija i izbegavanje traženja pomoći van zajednice.

6) „Amiške zajednice kompletno odbacuju tehnologiju što objašnjava zašto su mnogi ljudi u zajednici savršeno zdravi. Nema smanjenja koncentracije, nema zračenja televizora, mobitela, rutera, koji dugoročno u ostatku svijeta izazivaju rak.”

Rad „Tehnološka raznolikost i kulturološke promene među savremenim amiškim grupama” govori o velikoj razlici upotrebe tehnologije među Amišima, gde konzervativnije zajednice svode tehnologiju na minimum, dok progresivne koriste telefone i računare. „U nekim naseljima nastavnici mukotrpno prave starinske ’hektografe’ od glicerina i prepisuju testove jedan po jedan, dok u drugim oni samo prikače fotokopir aparat na akumulator automobila i odštampaju onoliko testova koliko im je potrebno u nekoliko sekundi.”

Deca Amiši (Gadjoboy, Flickr)

Da li su Amiši najzdraviji ljudi na svetu?

Rezultati naučnih istraživanja ne mogu nam dati odgovor da li su, kako se u analiziranom postu tvrdi, Amiši najzdraviјi ljudi na svetu”. Anderson i Pots identifikovali su samo 246 naučnih publikacija objavljenih u periodu od 1942. do 2020. godine koje su posvećene zdravlju Amiša, među kojima su one koje su posvećene isključivo stanju zdravlja ove grupe još ređe (njihove najznačajnije navode predstavili smo u tekstu). Poslednjih godina istraživači su fokusirani na proučavanje genetskih bolesti kod Amiša (1, 2) jer se neke od njih značajno češće javljaju u ovoj populaciji (3)

S druge strane, potpuno su tačne tvrdnje da su Amiši mahom fizički aktivni, da konzumiraju sezonsku hranu koju sami uzgajaju, da brinu o svim pripadnicima zajednice, kao i da su veoma povezani sa prirodom. Ipak, oni su i dalje ljudi koji su podložni fizičkim i mentalnim bolestima, a pojedini i potrebi za tehnološkim inovacijama.

Većinu tvrdnji iz objava koje smo analizirali moguće je pronaći na portalima na engleskom jeziku već više od deceniju (1, 2).

Stefan Kosanović, FakeNews Tragač

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA