Životni vek ugljen-dioksida & životni vek pseudonauke


U emisiji „Aktuelnosti“ na televiziji s nacionalnom frekvencijom Hepi početkom ove sedmice razgovaralo se o ustaljenim temama – o ratu u Ukrajini, geopolitici, poziciji Srbije u svetu… Međutim, uz mnoštvo priloga koji su se ticali rata i geopolitike, prikazan je i deo govora australijskog senatora Malkoma Robertsa u kom on iznosi krajnje neutemeljene stavove o klimatskim promenama i poriče uticaj čovečanstva na nivo ugljen-dioksida u atmosferi.

Iako gosti „Aktuelnosti“ – osuđeni ratni zločinac Dragan Vasiljković (Kapetan Dragan), politikološkinja Ivana Stojanović i istoričar dr Jovan Janjić – nisu previše pažnje posvetili govoru australijskog senatora, treba skrenuti pažnju na nenaučne stavove Robertsa koji je odavno poznat po širenju dezinformacija o klimatskim promenama (1, 2). Inače, Roberts je član krajnje desničarske populističke partije Jedna nacija koja u Federalnom parlamentu Australije ima dva senatora, a na čelu je pokreta Galileo koji u Australiji zagovara pseudonaučne teorije o globalnom zagrevanju i klimatskim promenama.

 

Roberts: „Nivo ugljen-dioksida kontroliše priroda“

U pomenutom prilogu Roberts govori da „oni koji razumeju nauku shvataju da je ona fundamentalna: ljudi ne utiču niti mogu da utiču na nivo ugljen-dioksida u atmosferi; njega u potpunosti kontroliše priroda“. On ovaj zaključak izvodi iz toga što je čovečanstvo tokom globalnih kriza 2009. (finansijska) i 2020. godine (pandemija) uspevalo da smanji emisiju ugljen-dioksida u atmosferu, ali je i pored toga nivo tog gasa u atmosferi nastavio da raste.

Iako je tačno i to da je čovečanstvo tokom 2009. i 2020. godine smanjilo ispuštanje ugljen-dioksida u atmosferu (1), ali i da uprkos tome nivo ovog jedinjenja u atmosferi tokom pomenutih godina nije opao, Robertsov zaključak da ljudi ne utiču na nivo ugljen-dioksida u atmosferi i dalje se ne može smatrati tačnim. To dokazuju mnoge naučne studije (1, 2, 3…) kao i stručnjaci za klimatske promene širom sveta, a Sjukuro Manabe, naučnik sa Univerziteta Prinston u Sjedinjenim Državama, prošle godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziku između ostalog i zbog dokazivanja uticaja ugljen-dioksida na globalno zagrevanje.

 

Vladimir Đurđević: Odgovor leži u životnom veku ugljen-dioksida

Među naučnicima koji neumorno skreću pažnju na uticaj čoveka na nivo ugljen-dioksida u atmosferi je i redovni profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu dr Vladimir Đurđević, koji za FN Tragač kaže da odgovor na pitanje zbog čega se nivo ugljen-dioksida u atmosferi nije smanjio tokom kriznih godina, kada smo u atmosferu ispuštali manje ovog gasa, leži u njegovom životnom veku.

„Odgovor je u vremenu koje je potrebno da se iz atmosfere prirodnim putem ukloni ugljen-dioksid koji su ljudi emitovali/dodali u nju. Različiti gasovi koje ljudi emituju imaju različite životne vekove. Na primer, metan ima životni vek od 12 godina, tako da ako ove godine emitujemo neku količinu metana i zatim prestanemo da ga emitujemo, količina koju smo dodali će se ‘razgraditi’ posle 12 godina, i koncentracija metana će se vratiti na nivo od pre 12 godina, a svake godine od emitovanja koncentracija će biti sve manja i manja, dok se ne vrati na ‘staru’ vrednost“, objašnjava dr Đurđević.

Kada govorimo o ugljen-dioksidu okolnosti su znatno teže, jer je prema rečima dr Đurđevića njegov životni vek značajno duži od životnog veka metana.

„Životni vek ugljen-dioksida emitovanog u atmosferu je jako dug, od nekoliko vekova pa do nekoliko hiljada godina, a jedan značajan deo emitovanog ugljen-dioksida ostaće u atmosferi ’zauvek’“, kaže dr Đurđević i skreće pažnju na članak iz naučnog časopisa Nature u kom se navodi da je „životni vek ugljen-dioksida koji se ispušta sagorevanjem fosilnih goriva u atmosferu nekoliko vekova, plus 25% koji u suštini ostaju zauvek tamo“.

„Ako tokom neke godine emitujemo određenu količinu ugljen-dioksida u atmosferu i time povećamo koncentraciju, a onda prestanemo da je emitujemo, da bismo videli da koncentracija počinje da se vraća na staru biće potrebno nekoliko vekova; da bismo videli koncentraciju koja je bila pre emitovanja, moraćemo da čekamo jako dugo, mereno ljudskim životima zauvek. To je razlog zbog kog se – kada jedne godine emitujemo manje ugljen-dioksida – njegova koncentracija ne smanjuje nego samo manje raste u odnosu na prethodnu godinu“, objašnjava dr Đuđević.

On takođe napominje da je upravo ova osobina ugljen-dioksida kriva za to što su klimatske promene s kojima se suočavamo tako opasne. „Nema vraćanja unazad, kada budemo prestali da emitujemo ugljen-dioksid, jednostavno ćemo se samo tu zaustaviti, odnosno ostaćemo na nivou ‘problema’ na kom smo u tom trenutku“, upozorava dr Đurđević.

Ivan Subotić, FakeNews Tragač

Ukratko

09/07/2025

Ne, oglas za Lossless šampon nije pouzdan

Na adresu Tragača pristigla je prijava koja se tiče oglasa za Lossless šampon kompanije Limited Charm. Prijava se ispostavila kao opravdana jer smo u oglasu za taj…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA