Ne, Zrenjanin nije pogođen „mezociklonskim tornadom“


Više domaćih medija prenelo je sredinom juna vest o tome da je Zrenjanin pogodio tornado. Ovu informaciju mediji su preuzeli sa Instagram profila meteorološke startap kompanije Hailz Srbija (@hailz_srbija), koja na ovoj mreži ima 38 hiljada pratilaca. Hailz u svojoj objavi piše kako je Zrenjanin pogodio tzv. „mezociklonski tornado“ i da je to potvrdio radarski snimak. Međutim, FakeNews Tragač je u razgovoru sa meteorologom i profesorom Fizičkog fakulteta u Beogradu Vladimirom Đurđevićem zaključio da se ipak ne može govoriti o pojavi tornada tokom nevremena u Zrenjaninu.

Meteorološka startap kompanija Hailz za sada se javnosti obraća putem Instagrama i Telegrama, ali u opisu svog profila navode da su njihova aplikacija i sajt u izradi. Naš sagovornik, meteorolog Vladimir Đurđević navodi da je čuo za ovu startap kompaniju, ali da ne zna mnogo o njihovim aktivnostima. „Na osnovu onoga što sam video u medijima, činilo mi se na početku da prilično korektno komuniciraju o meteorološkim fenomenima, ali u poslednje vreme, bar što se mene tiče, malo su otišli u ’sivu zonu’“, navodi Đurđević.

Navode o tornadu u Zrenjaninu sa Instagram profila Hailz Srbija preneli su portali Republika, Glas javnosti, Mondo, Srbin info, Vojvodina uživo, Red portal, Pink, Direktno, Blic, Srbija danas, B92, Kurir, Nova, 24 sedam, Alo i Informer.

 

Da li postoji mezociklonski tornado?

„Tornado iz superćelije kod Zrenjanina, malo posle 15h. Iako kondenzacija levka nije vidljiva do tla, cirkulacija pri tlu se uočava (mezociklonski tornado nastaje istovremeno i od tla i od baze oblaka). Niske baze oblaka i velika vlaga ispod baze oblaka su omogućili ovakvu pojavu, nakon kraćeg zagrevanja u tom regionu. Radarski snimak je potvrdio tornado“, objavljeno je 12. juna na Instagram profilu Hailz Srbija, a potom i u više medija.

Nije nam bilo najjasnije na šta Hailz misli kada je piše o „mezociklonskom tornadu“, pa smo pitali profesora Vladimira Đurđevića da li nešto poput „mezociklonskog tornada“ zaista postoji. Njegov odgovor bio je vrlo koncizan – Mezociklonski tornado ne postoji“*.

„Mezociklon je vrtložno kretanje vazduha unutar konvektivne oluje, i najčešće se može videti unutar specifičnih konvektivnih oluja koje se nazivaju superćelije, kada su u njima povezani sa uzlaznom strujom unutar oluje. Kao deo mezociklona, može doći do pojave tornada, koji se formira u njegovom donjem delu“, objašnjava Đurđević i dodaje kako je „veoma teško reći da li je unutar neke od oluja u Srbiji, koje su relativno česta pojava, postojao mezociklon ili ne“ jer Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) „ne objavljuje slike polja vetra, koje je osmotreno radarom“.

 

Kakvo je nevreme pogodilo Zrenjanin i da li je u pitanju bio tornado?

Prema mišljenju profesora Đurđevića tornada u Zrenjaninu definitivno nije bilo. „Levkasti deo oblaka koji se vidi na snimku ne može se nazvati tornadom, jer u slučaju tornada levkasti deo oblaka mora da dotakne zemlju, tj. da se prostire od baze oblaka do podloge. Čest je slučaj da se formira ovakav levkasti deo koji ne dođe do podloge i u tom slučaju ne možemo reći da je došlo do pojave tornada“, objasnio nam je Đurđević.

Iako je na osnovu snimaka koji su se pojavili na internetu, pa i na profilu Hailz, vrlo teško reći kakva se tačno oluja dogodila u Zrenjaninu, Vladimir Đurđević navodi kako je Zrenjanin najverovatnije pogodila konvektivna oluja. „Klasičnim vizuelnim osmatranjem sa zemlje veoma je teško razumeti tačnu strukturu oluje“, navodi Đurđević i podseća da su za definitivno određivanje tipa oluje potrebni radarski snimci koje RHMZ ne objavljuje.

 

Imaju li ovakve pojave veze s klimatskim promenama i hoće li biti češće?

Konvektivne oluje poput one koja se dogodila u Zrenjaninu zapravo su uobičajeni meteorološki fenomeni koji uključuju grmljavinu, munje, jak vetar, grad, kišu i nagle promene temperature. Dakle, ništa što nismo doživljavali i ranije. Ipak, profesor Đurđević skreće pažnju na to da „klimatske promene mogu doprineti da one postanu intenzivnije, prvenstveno zbog toga što toplija atmosfera može u proseku da sadrži više vodene pare“. „Jednostavno rečeno, više vodene pare na raspolaganju znači da oluja može biti snažnija“, zaključuje Đurđević.

Ivan Subotić, FakeNews Tragač

 

Napomena: (2. jul 2024): Portali Mondo i Kurir ispravili su netačne navode u skladu sa profesionalnim standardima; (11. jul 2024): Portal Blic ispravio je netačne navode u skladu sa profesionalnim standardima; (3. oktobar 2024): Portal Nova ispravio je netačne navode u skladu sa profesionalnim standardima.

 

Napomena (25. jul 2024): Startap kompanija Hailz obratila nam se putem Instagram naloga sa molbom da uklonimo „namešteni tekst“ koji je navodno usmeren protiv njihove organizacije. Hailz navodi da:

  1. Tornado u okolini Zrenjanina potvrđuje Evropska laboratorije za snažne oluje (ESSL) odnosno da se nalazi u njenoj bazi podataka o pojavama opasnog vremena (ESWD).
  2. Postoji podela tornada na mezociklonske i nemezociklonske.

Tragač se još jednom konsultovao sa meteorologom i profesorom Fizičkog fakulteta u Beogradu Vladimirom Đurđevićem koji ostaje pri stavovima iznetim u tekstu.

Evropska baza podataka o teškim vremenskim uslovima na koju se Hailz poziva prikuplja podatke na osnovu prijava „volonterskih posmatrača, meteoroloških službi i javnosti generalno“, a podstiče i „entuzijaste i motivisane pojedince“ da šalju svoje prijave. „Praktično bilo ko“ može da prijavi nevreme ovoj bazi podataka, a pri unosu u bazu poštuju se „relativno striktni kriterijumi“, navodi se na sajtu ESWD. U ovoj bazi se zaista pojavljuje navodni tornado u okolini Zrenjanina, ali se kao dokaz prilažu upravo objave Hailz-a i svedočenja sa Meteorološkog foruma srbijameteo.com na osnovu kojih je Hailz skrojio svoju objavu. Evropska laboratorija za snažne oluje na svom sajtu navodi da ne garantuje za tačnost informacija iz ove baze podataka.

*Kada govorimo o terminu „mezociklonski tornado“ on se zaista pojavljuje u određenim naučnim radovima posvećenim tornadima . Međutim, Đurđević skreće pažnju da njega nema, recimo, u rečniku Američkog meteorološkog društva. Hailz se poziva na prezentaciju stručnjaka američke Nacionalne okeanske i atmosferske administracije (NOAA) koja je dostupna na Jutjubu i u kojoj se pominje podela na mezociklonske i nemezociklonske tornade. Ipak, ista institucija u svom tekstu o tornadima deli ih na superćelijske i nesuperćelijske. Termin „mezociklonski tornado“ ne može se naći ni u rečniku ove institucije, mada se u pojedinim dokumentima NOAA pominje da su mezociklonski i superćelijski tornado zapravo sinonimi.

Ukratko

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA