09/07/2025
Ne, oglas za Lossless šampon nije pouzdan
Na adresu Tragača pristigla je prijava koja se tiče oglasa za Lossless šampon kompanije Limited Charm. Prijava se ispostavila kao opravdana jer smo u oglasu za taj…
Roslinska kapela je vekovima (op)stajala gotovo neopaženo, na margini, a onda je – skoro preko noći – postala globalna turistička atrakcija, s desetinama hiljada posetilaca godišnje. Ovu škotsku kapelu, izgrađenu nedaleko od Edinburga, proslavio je čuveni „Da Vinčijev kod“ Dena Brauna. Profesorka Kerol Kusak je u svom radu dokumentovala kako je ova lokalna atrakcija s godinama postajala sve poznatija, i to upravo zahvaljujući fikciji: iako je istorija objekta vrlo tipična za to podneblje, većina turista dolazi do Roslinske kapele privučena alternativnim interpretacijama, koje uključuju teorije o vitezovima templarima, masonima i Svetom gralu.
Naziv planine „Šasta“, smeštene na severu Kalifornije, na karučkom jeziku znači „bela planina“. Profesorka Medlin Dantli analizirala je hodočasničke zapise nastajale u periodu od 150 godina: oni ukazuju na to da je ovo uzvišenje s vremenom postalo važna destinacija za različite spiritualiste, poput teozofa i pokreta „I am“. Hodočasnici su svojim pričama o susretima i uspinjanjima na planinu doprinosili stvaranju njenog kultnog statusa i proširivanju repertoara ezoteričnih značenja koja joj se pripisuju. „Bela planina“ (ujedno i potencijalno aktivni vulkan) postala je mesto gde posetioci tragaju za transformativnim iskustvima.
Ako bismo otvorili mapu sveta, pronašli bismo još niz ovakvih odredišta: negde je fokus na građevini, negde na prirodnim lepotama, a negde na građevini u prirodi. Jedno je ipak, uvek isto – na ono što je nauka imala da kaže o tim mestima, entuzijasti su dodali još brdo materijala – geološkog, arheološkog, religijskog, energetskog, medicinskog – i to sumnjivog porekla i svrhe. Ezoterijski turizam nije previše zainteresovan za činjenice. Važnije je kakva se priča plete oko određene lokacije i koliko se takva priča uspešno prodaje.
U svojim reportažama novinari Petar Klaić i Marija Zemunović istražuju fenomen balkanskih piramida. Petar se penje na Rtanj, planinu čiji je karakterističan oblik postao osnova za priče o lekovitim energijama i vanzemaljskim građevinama, dok Marija posećuje „bosanske piramide“ u Visokom, možda i najpoznatiji primer ovakve transformacije običnog brda u mesto hodočašća. Njihove priče pokazuju kako se turistička industrija vešto oslanja na ljudsku potrebu za čudom i isceljenjem. Tamo gde geologiju možemo objasniti prirodnim procesima, a arheologiju istorijskim činjenicama, pojavljuju se alternativna tumačenja koja nude nešto više – energetske krugove koji leče, drevne civilizacije sposobne da izgrade piramide, kao i mistične sile koje „izviru“ iz zemlje. Kako se ovakve priče pakuju, na šta se oslanjaju i kome su namenjene?
Publikaciju možete preuzeti ovde.
FakeNews Tragač