13/02/2025
Ne, osnivač Fondacije Tate Novosađani nije uhapšen zbog droge
Čitalac nam je prijavio vest portala NS uživo u kojoj se navodi da je jedan od osnivača humanitarne Fejsbuk grupe „Tate Novosađani“ uhapšen zbog droge, dok je…
Da li su dezinformacije postale dosadne? Kada ste poslednji put naišli na neku laž koja vas je pošteno zaintrigirala? Često se govori o tome kako istina gubi trku s lažima jer nije dovoljno atraktivna. Međutim, ni manipulatori nemaju beskonačan arsenal mogućnosti. Kada jednom uočite neku manipulativnu taktiku, velika je šansa da ćete je videti ponovo, veoma brzo, kako se nastanila u nekom drugom tematskom gnezdu. Koliko god su – primera radi – migrantska kriza, pandemija i rat u Ukrajini različite teme, o njima se lagalo na sličan način. U našem godišnjem pregledu predstavićemo sve ono što je obeležilo 2024. godinu u Srbiji i svetu: najvažnije događaje, kao i dezinformacije kojima su ti događaji praćeni. Iako možemo govoriti o dipfejk prevarama kao novom formatu manipulisanja, na diskursnom nivou nema novosti – čak i kada je format nov, sadržaj je stari i vrti se ukrug. Osvrtom na neke od 176 detektovanih dezinformacija iz 98 različitih izvora sagledaćemo kako se stari narativi recikliraju, prateći aktuelne društvene i političke tokove.
Ukoliko se osvrnemo na poziciju fektčekera, ona je danas manje povoljna nego što je bila prošle godine u ovo vreme. Nakon što je Tviter (X) ukinuo mogućnost prikupljanja i analize metapodataka u leto 2023, Meta je ovog leta ukinula aplikaciju Crowdtangle, koja je omogućavala praćenje putanje šerovanja određenih sadržaja. U domenu audiovizuelnih sadržaja, možemo konstatovati da i dalje ne postoji precizan sistem koji bi vam sa sigurnošću mogao reći da li je određeni video kreirala veštačka inteligencija. Koliko god takvi sistemi detekcije napreduju – uvek su dva-tri koraka iza sistema koji sve uverljivije kreiraju nepostojeću stvarnost. Zbog toga je oštro oko i dalje najbolji alat, a traženje nelogičnosti i nekonzistentnosti najbolja strategija odbrane.
Naposletku, kakva je pozicija konzumenata dezinformacija? Istraživanje britanskih autora objavljeno u časopisu „Technology in Society” (2024) pokazuje da oko 60% korisnika društvenih mreža okleva da ospori dezinformacije koje uoči. Studija je identifikovala četiri glavna faktora koji utiču na to da li će neko reagovati na lažne vesti: strah od konflikta i narušavanja odnosa, procena da se „ne isplati” uložiti napor, želja da se ne povredi druga osoba, te faktori vezani za sadržaj (relevantnost i važnost teme). Istraživanje je pokazalo da stariji ljudi češće osporavaju dezinformacije u odnosu na mlađe odrasle osobe, dok muškarci pokazuju nešto veću spremnost za konfrontaciju u poređenju sa ženama. Nalazi sugerišu da je potreban sveobuhvatan pristup koji bi uključivao i tehničke i društvene faktore kako bi se korisnici osećali ohrabreno da ospore netačne informacije na društvenim mrežama. Među čitaocima FakeNews Tragača mnogo je onih koji su veoma agilni – njihove prijave ponekad su toliko detaljne i dobro utemeljene da nam preostaje samo da sve triput proverimo i lepo sročimo. Nadamo se da će u 2025. biti još više onih upornih i oštroumnih koji su spremni da se suprotstave dezinformacijama.
Među medijima koji su najčešće širili lažne i manipulativne vesti u 2024. godini izdvajaju se Informer, Alo, Srpski telegraf, B92 i 24sedam. Budući da su na kraju godine čak četiri medija delila prvo mesto, tim FakeNews Tragača sproveo je dodatnu analizu koja se odnosila na propagandne vesti usmerene ka studentima, protestima i blokadama, na osnovu čega je uspostavljena konačna rang-lista medija kojima su tradicionalno dodeljeni Zlatni, Srebrni i Bronzani Pinokio.
Analizu u kojoj sumiramo ključne trendove i narative dezinformisanja u 2024. možete preuzeti ovde.
Jelena Jovović i Stefan Janjić, FakeNews Tragač