Rubrika „Unatrag“ je – kao što joj ime kaže – okrenuta prošlosti, ali veoma bliskoj: posmatramo mesec za sobom i temu koja ga je obeležila. Ovog puta idemo daleko „unatrag“, čak 17 godina u rikverc, a onda ćemo, u jednom potezu, stići i do maja 2025.
„Izbori su najsrećnije, najjeftinije i najbolje rešenje“
Maja 2008. godine održani su vanredni parlamentarni izbori, na kojima je pobedila koalicija oko Demokratske stranke, s osvojena 102 mandata. Radikali su, na čelu sa Tomislavom Nikolićem, osvojili 81 poslaničko mesto, Koštuničin DSS 30 mesta, a koalicija oko SPS-a 20. Nedugo nakon formiranja vlade opozicionar Aleksandar Vučić tražio je nove izbore. Za novog sebe, i svoju novu stranku.
Početkom juna 2008, „Borba“ prenosi Vučićevu izjavu da će „uvek biti vojnik svoje partije i raditi u njenom interesu“. Iz iste te partije, Srpske radikalne, izaći će već u septembru, šest dana nakon što je to učinio i Tomislav Nikolić. Dojučerašnje stranačke kolege, tj. vojnici partije, nisu štedeli reči kada su tih meseci opisivali Vučića u Skupštini Srbije.
Jadranko Vuković nazvao ga je „tajkunom“, „kriminalcem“, „mafijaškom pudlicom“ i „najprljavijim političarem na političkoj sceni Srbije“. Za Natašu Jovanović bio je to „čovek koji se bavi raznim vrstama prevara“ i čovek „sklon manično-depresivnim epizodama“, a za Elenu Božić Talijan „kreator morbidnih izmišljotina“ i „srpski baron Minhauzen“. Nikola Savić opisao je Vučića kao „najvećeg lažova u Srbiji“, a Srboljub Živanović kao „radioaktivni otpad“ i „malog Acu – najvećeg kleptomana“. Najdalje je išao Ognjen Mihajlović, koji je molio Ministarstvo zdravlja da zbog šizofrenije skloni Vučića iz političkog života Srbije, a dodao je i sledeće: „Ne želim da Aleksandar Vučić uvede srpski narod u ulične obračune, u tuče i, ne daj bože, a sve mi se čini da mu je to najveća želja i zadatak, u pravi građanski rat“.
List Borba 2008. i 2009. godina
Krajem 2008. godine, Vučić ocenjuje da su zbog političke krize, delegitimisanosti parlamenta i ekonomske krize u kojoj se Srbija nalazi, izbori najsrećnije, najjeftinije i najbolje rešenje. „Jasno je da će izbora biti. Bolje je da budu na proleće, nego na jesen, i za te izbore kampanja treba da bude kratka, da oni brzo i efikasno budu završeni i da bude uspostavljena racionalna, ozbiljna i suštinski odgovorna vlada“, kazao je Vučić. Vlast mu tu želju nije ispunila, a predsednik Boris Tadić raspisuje izbore u martu 2012. godine, tek nakon punog (i, ispostaviće se, poslednjeg) mandata DS-a.
Nenadležnost nenadležne institucije
Na Informerovom sajtu postoje posebni tagovi „Vređanje Vučića“ i „Vređanje Aleksandra Vučića“, a urednik Informera izjavio je da u istoriji Srbije ne postoji čovek koji je napadan kao Vučić. Ipak, deluje da sve uvrede izrečene na račun aktuelnog predsednika, uključujući i one koje su izgovarali njegovi bliski saborci i prijatelji iz SRS, tj. ljudi koji su ga najbolje poznavali, predsednika ni izbliza nisu dotakle kao „nenadležna predmetna institucija“.
„Sa snažnim uverenjem da su naši zahtevi ispravni, konstatujemo da su koreni korupcije vlasti isuviše duboko prodrli u državne institucije, kojima je tako onemogućeno nezavisno vršenje dužnosti. Svedoci smo jednog od prelomnih trenutaka u modernoj istoriji naše zemlje, te kao društvena grupa od najvećeg narodnog poverenja (…) tražimo momentalno raspuštanje Narodne skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora“
Odgovor je stigao iz Moskve. Iz predsednikovog obraćanja nije se moglo iščitati kada će biti izbora, ali jeste se iščitalo koje ga je #vređanjevučića najviše zabolelo:
„Kažu da neće sa mnom da razgovaraju jer sam nenadležna, predmetna institucija. Neka im te izbore raspiše neko drugi – ali, na njihovu žalost, raspisujem ih samo ja“
Ana Brnabićizjavljuje kako jedva čeka da se studenti obrate „nenadležnoj predmetnoj instituciji“, pa dodaje da će time prekršiti „svoju datu reč i obećanje svim građanima Srbije“. Sličan manevar izvode i neki drugi predstavnici vlasti, pokušavajući da u delovanju studenata ukažu na logičku grešku ili nedoslednost koje… jednostavno nema, jer predsednik nije na funkciji s koje bi trebalo da rešava četiri inicijalna studentska zahteva. Nijedna od nadležnosti predsednika Srbije, definisanih članom 112 Ustava, ne ostavlja prostora predsedniku da objavljuje dokumentaciju, da sudi osumnjičenima ili da povećava sredstva iz budžeta za materijalne troškove visokoškolskih institucija. S druge strane, Ustav zaista predviđa (članom 101) da je predsednik taj koji raspisuje izbore za narodne poslanike. U najkraćem, Vučić je mesecima „ispunjavao“ zahteve koji nisu upućeni njemu, a onda je odbio da ispuni zahtev za koji bi konačno bio nadležan.
„Lažni“ veteran i „provereni“ kandidati
U tabloidima se čitavog maja objavljuje niz neutemeljenih, nepismenih i netačnih tvrdnji u vezi sa novim studentskim zahtevom. Informer meri snagu SNS-a rezultatima izbora za mesne zajednice u Babušnici i Beloj Palanci, dok snagu studenata meri nasumičnim procenama Uroša Pipera, koji kaže da ta lista može osvojiti najviše 23-24% glasova.
Istovremeno, u tabloidima nastaje konfuzija u vezi sa akterima, ali i samom prirodom izbora. Alo prenosi objavu Branka Babića, „Kralja obrva“, koji misli da se rektor Đokić kandidovao za predsednika, iako su zatraženi parlamentarni izbori. Informer na izbornoj listi FTN (neobjavljenoj) pronalazi jednog ratnog veterana i proglašava ga „lažnim“. Nije učestvovao u ratu? Ne, nego je – kako Informer navodi – „prekucavao šasije“. Novosti u svom tekstu predstavljaju dekana FDU kao jednog od kandidata, i to na osnovu izjave iz koje se ni na koji način ne može iščitati da će on biti kandidat. Isti portal je slagao i da su se studenti udružili „sa raznim opozicionim liderima“, iako su se plenumi u više desetina navrata ogradili od opozicije, a tabloidi i sami simultano objavljuju vesti o „ratu opozicije i studenata“.
Najčitanija analiza
Analiza Tragača koja je tokom maja privukla najviše pažnje naših čitalaca ticala se verovatno najpopularnijeg kviza u zemlji – Slagalice. Naime, nekoliko tabloidnih portala prenelo je fotografiju ekrana na kojoj se vidi prva igra, po kojoj je kviz i dobio ime, a u kojoj takmičari od 12 slova slažu najdužu reč. Slova su poređana tako da formiraju reči Đilasu lopove (odnosno „Ćilasu lopove“). „I SLAGALICA ZNA Đilasu lopove među slovima u popularnoj igri (VIDEO)“, pisali su portali. Međutim, fotografija i video na osnovu koji su izneli zaključke predstavljaju montažu sa Instagram profila „milanm_vb“.
I tokom maja smo pratili dezinformacije koje su plasirane putem Fejsbuka, Iksa i drugih društvenih mreža. Ukoliko i sami želite da nam prijavite neku vest na koju ste posumnjali, to možete učiniti putem prijavnog formulara ili slanjem poruke na neku od naših društvenih mreža.
Ne, na aerodromu u Beču ne postoji sprat za zalutale turiste
„Ako imate loš dan samo se setite da na aerodromu u Beču postoji zaseban sprat za ljude koji su umesto u Australiju doleteli u Austriju” objavljeno je na Fejsbuk stranici „Mudrolije sa Tvitera”. Međutim, AP je već ranije objasnio da je u pitanju neistina. Ovaj portal je pojasnio da u Austriji nema šaltera za zalutale turiste koji pokušavaju da stignu do Australije: „Zabluda potiče od reklame za tehnološku kompaniju koja se nalazila na traci za prtljag na aerodromu u Salcburgu, a koja se šalila o ponudi takve usluge.”
Ne, Makron nije snimljen kako sakriva kokain
Na Fejsbuk stranici portala Serbian Timesobjavljen je snimak koji navodno prikazuje francuskog predsednika Emanuela Makrona kako krije vrećicu kokaina stavljajući je u džep. Međutim, Frans 24 je detaljno analizirao navedeni snimak i dokazao je da Makron na snimku iz voza sa britanskim premijerom i nemačkim kancelarom stavio u džep belu maramicu sa stola, a ne vrećicu kokaina.
Ne, „AstraZeneka“ ne znači „put u smrt“
Slika Gugl prevodioca sa rečima na latinskom „a stra ze neca” i prevodom na srpski „put u smrt” je objavljena na mreži Iks. Međutim, Rojters je u svojoj analizi preneo kako je originalno farmaceutska kompanija AstraZeneka u stvari dobila ime, i tu nema pomena o „putu u smrt”: „ ’Astra' ima korene u grčkoj reči astron, što znači 'zvezda' i 'Zeneka' je izmišljeno ime, koje je kreirala agencija kojoj je naloženo da pronađe ime koje počinje slovom sa vrha ili dna abecede i koje je fonetski pamtljivo, ne više od tri sloga i nema uvredljivo značenje ni u jednom jeziku.”
Ne, kolorizovana fotografija Tita sa naočarima za sunce nije autentična
Fejsbuk stranica na engleskom „History in Color” objavila je kolorizovanu fotografiju uhapšenog Josipa Broza Tita iz 1927. godine, fotografiju koja se često deli onlajn. Međutim, navedena fotografija je sem kolorizovanja još dodatno izmenjena. Portal Direktno.hr je objasnio: „Internetom se posljednjih mjeseci širi fotošopirana fotografija Josipa Broza iz zatvora na kojoj on nosi okrugle sunčane naočale. Naravno da je takvo nešto bilo nemoguće, jer nitko, pa ni Josip Broz, nije mogao doći u policijsku stanicu i ostaviti sunčane naočale pri fotografiranju. Naravno, ta fotografija je fotošopirana i na originalnoj fotografiji on ne nosi sunčane naočale, kao ni leptir kravatu.”
Ponovljene dezinformacije o skrivenoj biblioteci na Tibetu
Na Fejsbuk stranici „Misterije sveta” u maju je objavljena priča o tibetanskoj biblioteci u kojoj neki od „tekstova sadrže informacije o istoriji naše civilizacije i do 10.000 godina u prošlosti”. Međutim, kako smo to već istražili u našem tekstu iz avgusta 2023. godine iako ova tibetanska biblioteka postoji ona ipak ne sadrži informacije stare 10 000 godina. Spisi u njoj nisu misteriozni, već su katalogizovani i digitalizovani.
Stefan Janjić i Marija Zemunović, FakeNews Tragač
Naslovna fotografija: Borba, 20/21. decembar 2008. (Link)
Više domaćih portala prenelo je prethodne nedelje vest o tome da je dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović „smenjena“ sa te pozicije, te da je „pukla,…
Više domaćih portala objavilo je u nedelju, tokom lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, da „roleks blokader sa nemačkom stipendijom teroriše ljude u Zaječaru“, misleći pritom na…
U tekstu „Konklava za REM: Čekajući beli dim iz Narodne skupštine“ (RT Srbija) autorka navodi Bojana Cvejića kao kandidata za Savet Regulatornog tela za elektronske medije, dodajući…