Analiza sajtova i mreža


Kada je reč o analizi sajtova i društvenih mreža, postoji veoma malo univerzalno primenljivih pravila. Na primer, servisi poput Who.is omogućavaju da vidite ko je registrovao određeni domen, gde je domen registrovan i od kad do kad važi njegova registracija. Međutim, vlasnici domena imaju priliku da uz skromnu doplatu sakriju važne podatke. Postoji, ipak, nekoliko crvenih zastavica koje nam mogu ukazati na to da je sajt niskog kredibiliteta. Pogledajmo o čemu je reč.

Klasičan primer fabrike lažnih vesti bio je sajt „Šta ima novo“ koji je za mesec dana, tokom marta 2018. godine, „sahranio“ 23 žive javne ličnosti plasirajući dezinformacije o njihovoj smrti. Sadržaji ovog opskurnog sajta promovisani su putem niza Fejsbuk stranica koje su pratioce skupljale na konto nacionalnog, verskog ili navijačkog identiteta („Srbijo, budna li si?“, „Pravoslavna vera“, „Novak Đoković Nole“).

S obzirom na mere koje društvene mreže preduzimaju kako bi sačuvale podatke svojih korisnika, mogućnosti za softversku analizu podataka i metapodataka na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru veoma su skučene. Sajt Graph Tips nekada je omogućavao rudarenje čitavog niza privatnih podataka, što je uključivalo i informacije za koje su mnogi korisnici verovali da su „nevidljive“. Nakon promena koje je Fejsbuk uveo takvo „curenje“ je zaustavljeno. Ipak, o stranicama na Fejsbuku i dalje možemo saznati ponešto što nije vidljivo golim okom.

U sekciji „About“, koju u osnovnom meniju ima svaka Fejsbuk stranica, nalazi se odeljak „Page transparency“ koji nam nudi nekoliko informacija: datum osnivanja stranice, istoriju promena naziva, broj administratora, države iz kojih potiču, kao i pregled aktuelnih plaćenih objava. Vredna je pomena i alatka „Crowdtangle“, koju je kreirala kompanija Meta (vlasnik Fejsbuka i Instagrama). Ukoliko je instalirate u svoj brauzer, moći ćete da vidite koje stranice su prenele tekst određenog sajta / portala. Sistem je jednostavan: odete na konkretan tekst, kliknete na ikonicu aplikacije i ona učita podatke o stranicama i potencijalnom dometu. Link za preuzimanje je ovde.

Najveće dosad sprovedeno istraživanje o viralnosti lažnih vesti sprovedeno je na korpusu sa Tvitera: ne zato što je Tviter najveće izvorište dezinformacija, već zato što – u poređenju s drugim popularnim mrežama – omogućava relativno lak pristup metapodacima. Napredna pretraga Tvitera (Twitter Advanced Search) pruža petnaestak opcija za filtriranje tvitova: prema frazama, heštegovima, nalozima, jezicima itd. Sa druge strane, Botometer izračunava skor na osnovu kojeg procenjuje kolike su šanse da je određeni nalog botovski. Treba imati u vidu da ovi rezultati nisu apsolutno pouzdani, ali mogu ukazati na aktivnosti koje bismo golim okom prevideli: da se na nekom nalogu tvitovi pojavljuju kao da vlasnik naloga nikada ne spava, da se učestalo lajkuju ili retvituju tvitovi s istih naloga i tome slično.

Naposletku, vreme je za kratku proveru znanja. Pred vama su dva brza zadatka, a rešenja možete proveriti ovde.

Sledeća lekcija: Pretraživanje arhiva

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA