Studija o „štetnosti Fajzer pelcera“ objavljena je bez jasne metodologije u časopisu izdavača s predatorske liste
08.05.2021.
Portal Vaseljenska je preneo vest o „zvaničnoj studiji” koja dokazuje štetnost Fajzerove vakcineprotiv kovid-19, navodeći da njen sastav može da dovede to modifikacije DNK što dalje može da izazove neurodegenerativne bolesti. Ovu studiju autora Barta Klasena dugu dve i po stranice objavio je izdavač poznat po časopisima za koje se osnovano sumnja da su predatorski. U studiji nije opisana metodologija istraživanja, a popis rezultata svodi se na spekulacije.
Šta su predatorski časopisi?
Američki
bibliotekar Džefri Bil (Jeffrey
Beall) definisao je termin „predatorski
časopis” kao format koji omogućava izdavačima da ostvaruju profit
naplaćujući objavljivanje naučnih radova u časopisima, ne poštujući sve
kriterijume i procedure obavezne za njihovo publikovanje. Najčešće
karakteristike po kojima se ovi časopisi mogu prepoznati su nepostojanje
urednika, potpisivanje iste osobe na raznovrsnim časopisima istog izdavača,
izostavljanje recenzije ili postupak recenzije koji nije jasno definisan, obmanjujuća
ili lažna imena unutar redakcija časopisa, manipulativna indeksiranost
časopisa…
Bil je zbog
velike ekspanzije predatorskih izdavača i časopisa napravio javnu internet bazu na kojoj se nalazi spisak svih potencijalnih predatora, a na kojoj je
i izdavač časopisa „Microbiology & Infectious Diseases”, koji je naveden
kao kredibilan izvor u tekstu portala Vaseljenska. Pošto unutar publikacije ne
piše ko je njen izdavač, Gugl pretragom saznajemo da je u pitanju „SciVision Publishers”, koji osim
pomenutog izdaje još najmanje 29 časopisa. „Svi časopisi koje izdaje predatorski izdavač
potencijalno su predatorski, ako nije drugačije naznačeno”, piše na sajtu
Bilove liste, na kojoj nijedan časopis pomenutog izdavača nije izdvojen kao legitiman.
Kako se došlo do „otkrića”?
Više puta se u tekstu ponavlja informacija da mRNK vakcine predstavljaju „neproverenu vrstu pelcera”. Prvi izveštaj o uspešnoj upotrebi mRNK na životinjama je objavljen pre više od trideset godina, dok se oko dve decenije ovaj sistem razvija za ljudsku upotrebu. One su testirane za borbu protiv raka i zaraznih bolest poput zika virusa, ebole, besnila i influence.
Naučni portal Helt fidbek (Health feedback) se u više navrata (1, 2, 3) bavio problematikom viralnh informacija koje često kruže društvenim mrežama, a tiču se povezanosti mRNK vakcina i njihove sposobnosti da modifikuju DNK. „mRNK iz COVID-19 vakcina pokreće ljudske ćelije da proizvode virusni protein koji stimuliše imuni sistem. mRNK nije zarazna i ćelija ga brzo razgradi nakon što proizvede protein. Kao što je Helt fidbek objasnio u prethodnim istraživanjima, mRNK iz vakcina takođe ne može da modifikuje ljudsku DNK jer nikada ne ulazi u jezgro ćelija, gde se DNK čuva”, navodi se na portalu Helt fidbek, koji je pažnju posvetio i radu koji citira portal Vaseljenka.
Vanredni profesor
Univerziteta u Santijago de Komposteli Hesus
Rekena takođe je analizirao ovaj rad i zaključio da je „neutemeljen i
obmanjujući”, da ne sadrži „eksperimentalne dokaze koji podupiru rad”, kao i da
se u njemu studija na koju se naučni rad poziva pogrešno citira i manipulativno
tumači. Više istraživača osporilo je ovo istraživanje i na Research
gate-u, navodeći – između ostalog – da metodologija uopšte nije opisana,
kao i da su u sekciji s rezultatima pobrojane samo spekulacije.
Ko je Bart Klasen?
Autoru kontroverzne
studije Bartu Klasenu ovo nije prvi
put da je optužen za zloupotebu i obmanjivanje podacima o
vakcinama, pošto je 2014. godine objavio istraživanje koje se
ispostavilo netačnim, a povezivalo je vakcine sa autizmom, dijabetesom i gojaznošću.
Reč je o istraživaču
koji nema svoj nalog u bazi ORCID, dok je na Gugl
skolaru zastupljen s pet radova, od čega tri rada nijedanput nisu citirana.
Preostala dva rada citirana su šest puta, pri čemu su četiri citata – autocitati.
Fejsbuk stranica Duško Radović ponovo je podelila citat koji se pogrešno pripisuje našem pokojnom glumcu Marinku Madžgalju. Kako smo već pisali, reči „Svako koga sretnete bije bitku…
Portali Sputnjik, Vaseljenska, Pravda, Red kao i glasilo Eperhije zvorničko-tuzlanske objavili su vest u kojoj se navodi da su „Pocrneli krstovi u crkvi Kijevsko-pečerske lavre posle službe…
Portal Espreso ilustrovao je izveštavaj o zemljotresu na Filipinima foto-kolažom na kom se nalaze zastave Filipina i četiri fotografije (od kojih se jedna ne vidi dovoljno jasno).…