(Pred)izborne obmane (3): Dezinformacije se šire i nakon izbora

Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji održani 26. oktobra doneli su promenu vlasti nakon 14 godina. Uprkos snažnoj kampanji dezinformacija usmerenoj protiv Studentske liste, ona je dobila najviše glasova građana – 623.094 više nego do sada vladajuća Srpska napredna stranka. Tragač je nastavio da beleži dezinformacije vezane za izbore, kako u danima pred izbornu tišinu koji nisu bili obuhvaćeni prethodnim izveštajem, tako i nakon glasanja.

U ovom izveštaju predstavljamo ažurirane podatke o dezinformacijama vezanim za parlamentarne izbore u Srbiji 2026. Od početka predizborne kampanje (9. septembar) do danas (11. novembar) zabeležili smo ih ukupno 76. Dezinformacije smo razvrstali prema temama i tehnikama manipulisanja, prema tome koji politički akteri su bili meta dezinformacija, odakle su one dolazile (iz medija, sa društvenih mreža, od političara) i koji mediji su ih najviše kreirali.

Sve pojedinačne tekstove o dezinformacijama vezanim za izbore u Srbiji 2026. godine možete pročitati u našim rubrikama Ukratko i Analize (u okviru jednog teksta može se naći više dezinformacija). Prethodne izveštaje objavili smo nakon tri, odnosno šest nedelja od početka predizborne kampanje i možete ih pročitati ovde i ovde.

 

Koje teme su u fokusu dezinformacija?

Identitetska nacionalna pitanja ostala su glavni fokus dezinformacija, kao i u prethodnim izveštajima. Portal B92 je pred izbornu tišinu tvrdio da je Studentska lista poručila da „Kosovo nije deo Srbije“ čime je izvrnuo reči kandidata sa ove liste Nemanje Karovića izrečene u RTS-ovoj predizbornoj debati. Nakon izbora, bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na svojim društvenim mrežama plasirao naivan kolaž fotografija generisanih pomoću veštačke inteligencije tvrdeći da nova vlast prefarbava murale svetaca i patriotske natpise na zidovima u okviru svoje akcije „Očistimo Srbiju“.

Nove dezinformacije zabeležili smo i u tematskom okviru koji se odnosi na sastav i program Studentske liste. Član predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec pogrešno je tvrdio da je Studentska lista najstarija među svim izbornim listama, a lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj da na njoj nema nijednog eksperta.

Plasirano je i nekoliko novih dezinformacija o izbornim procedurama. Recimo, društvenim mrežama proširila se neistina o tome da SNS izostankom sa prve skupštinske sednice može da blokira formiranje vlasti jer novi saziv Skupštine ne može da se konstituiše bez 167 poslanika.

 

Kako se manipuliše?

I u ovoj kategoriji nalazi našeg monitoringa ostali su manje-više nepromenjeni. I dalje su najzastupljenije tehnike manipulisanja izvrtanje izjava i lažno pripisivanje vrednosti, funkcija ili poteza određenim akterima. Studentskoj listi je neposredno nakon izbora pripisano da svojim programom planira da radnu nedelju u Srbiji skrati na četiri dana za sve građane što bi, prema bivšem predsedniku, „uništilo Srbiju“. U stvarnosti, program ove liste predviđa samo da će „poslodavcima koji se za to opredele biti omogućeno da, uz očuvanje zarada zaposlenih, uvedu četvorodnevnu radnu nedelju sa punim radnim vremenom od 32 časa“.

Iks profil Detektor laži koji se predstavlja kao kanal za proveru informacija iz medija poznat je po manipulativnoj tehnici izvrtanja i dekontekstualizacije izjava. Tabloidi naklonjeni dosadašnjim vlastima koje su trenutno u tehničkom mandatu neretko preuzimaju i šire manipulacije nastale na ovom profilu. Tako je Informer u jednom tekstu objedinio četiri manipulativne objave Detektora laži o kandidatu sa Studentske liste Dejanu Šoškiću i plasirao neistinu da je on „priznao da nam sledi skok evra, hiljade nezaposlenih, sankcije Rusiji i predaja Kosova“.

Nastavili smo da beležimo i manipulativne vizuelne sadržaje niskog kvaliteta (AI slop) nastale pomoću veštačke inteligencije. Pored već pomenutog slučaja u kom je bivši predsednik plasirao niz lažnih fotografija u nastojanju da studentski pokret prikaže kao antisrpski i antihrišćanski, vredi spomenuti i veštački generisanu fotografiju na kojoj se navodno vide Vojislav Šešelj, Aleksandar Vučić i premijer tzv. Kosova Aljbin Kurti. Ona je nastala ranije, ali je ponovo počela da se širi društvenim mrežama nakon izbora.

 

Ko je najčešće na meti dezinformacija?

Budući da smo u prethodnom izveštaju zabeležili da je Studentska lista najčešće bila na meti dezinformacija iz našeg korpusa (u preko 70% slučajeva), nije bilo očekivano da u novom izveštaju dođe do drastičnih promena. Studentska lista je i dalje najčešća meta, ali je procenat zastupljenosti takvih dezinformacija u našem korpusu nešto manji – 68%.

S druge strane, beležimo neznatan porast zastupljenosti dezinformacija usmerenih na SNS (sa 8% na 9%) kao i porast zastupljenosti obmana u kojima nijedan politički akter nije targetiran (sa 13% na 16%) što je posledica nekoliko zabeleženih slučajeva dezinformacija koje su se odnosile na izborne procedure.

 

Odakle potiču dezinformacije?

U kategoriji koja se odnosi na to odakle potiču dezinformacije (iz medija, sa društvenih mreža, od političara) došlo je do skromnih promena u odnosu na prethodni izveštaj. Blago je povećan udeo dezinformacija koje su plasirali političari (sa 27% na 29%), dok je udeo dezinformacija koje su kreirali profili na društvenim mrežama smanjen za isti broj procentnih poena (sa 41% na 39%). Dezinformacije koje su kreirali mediji ostale su na istom nivou zastupljenosti (32%).

Dakle, najveći deo dezinformacija koje smo zabeležili i dalje nastaje na društvenim mrežama  (najčešće na Iksu) gde ih kreiraju mahom anonimni profili čije se objave u određenim slučajevima šire i u medijima.

 

Koji mediji najviše plasiraju dezinformacije?

Ako posmatramo samo dezinformacije o ovogodišnjim izborima koje su plasirali mediji, u vođstvu je i dalje portal Alo. Sledi ga Informer, a na trećem mestu po broju kreiranih obmana koje je Tragač zabeležio je portal  B92. Četvrto mesto pripada portalu lista Večernje novosti, a peto 24 sedam.

FakeNews Tragač nastavlja da beleži dezinformacije vezane za izbore u Srbiji, a o njima možete čitati u našim rubrikama Ukratko i Analize, dok o širem kontekstu medijskog manipulisanja o izborima možete čitati i u drugim rubrikama – Blog, U akciji ili Unatrag. Pratićemo i predizbornu kampanju uoči predsedničkih izbora koji bi uskoro trebalo da budu raspisani. Tokom nje ćemo nastaviti sa objavljivanjem izveštaja koji sumiraju dezinformacije vezane za ovu temu.

 

Napomena: Broj dezinformacija u ovoj analizi odnosi se na neistine i manipulacije koje je FakeNews Tragač identifikovao i proverio od početka kampanje (9. septembar) do 11. novembra, a ne na ukupan broj dezinformacija koje su se pojavile u tom periodu. Za potpuniju sliku pratite i predizborne rubrike naših kolega sa Raskrikavanja i Istinomera.


Ukratko

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA