Ne, vibrator nije izumljen radi lečenja ženske histerije


Više od 20 medija prenosilo je prethodnih godina tezu da je vibrator nastao kao sredstvo za lečenje histeričnih žena, jer je orgazam – kako se navodi – tada bio „jedini lek“ za histeriju. Prema ovoj teoriji, histerija se kod žena još od antičkog doba lečila masturbacijom, ali je kasnije pod uticajem hrišćanstva taj metod postao ozloglašen: samozadovoljavanje je smatrano „opasnim po telo i um“. Optimalno rešenje – ako je verovati ovoj priči – pronađeno je u 19. veku u vidu vibratora, a „terapiju“ su sprovodili lekari i babice.

Međutim, ova teorija je iz više razloga lažna. Istorija vibratora, kao i tretmana histerije, mnogo je manje šokantna i zanimljiva. Ovaj mit se pogrešno prenosi već godinama u medijima na engleskom i već su ga dekonstruisali Gardijan (2014), Atlentik (2018), Bi-Bi-Si (2020), Sajens alert (2020) i Njujork tajms (2021).

 

Granvilova sprava za masažu

Vibrator je krajem 19. veka izumeo britanski lekar Džozef Mortimer Granvil za potrebe masaže različitih delova tela i tretman različitih zdravstvenih stanja, a njegova prvobitna svrha nije podrazumevala masturbaciju. „Moja istraživanja su nastala iz potrage za sredstvima za ublažavanje nepodnošljivog bola neuralgije”, navodi Granvil u svojoj knjizi „Nervne vibracije i ekscitacija kao agensi u lečenju funkcionalnih poremećaja i organskih bolesti”. U ovoj knjizi navode se različite primene vibratora (ublažavanje glavobolje, ublažavanje ukočenosti i nekontrolisanih pokreta), ali se u tom kontekstu nigde ne spominje histerični paroksizam.

Bi-Bi-Si u svom članku objašnjava kako ne postoje dokazi da su se vibratori uopšte koristili za seksualno zadovoljstvo pre 1900. godine. S početkom 20. veka pokrenuta je komercijalna prodaja, a tada vibrator postaje implicitno prepoznat i kao seksualno pomagalo. Takođe, u članku britanskog javnog servisa navedeno je da su se vibratori kakve danas poznajemo pojavili pedesetih godina prošlog veka.

 

Nežnost parne mašine

Teorija o vibratorima i lečenju histerije pada u vodu i zbog ideje da su lekari vibratorima dovodili žene do orgazma ne znajući pritom da izazivaju seksualno zadovoljstvo. Istoričarka Fern Ridel u svom tekstu u Gardijanu objašnjava da „vibratori iz viktorijanskog perioda nisu imali nikakve veze sa seksom. Korišćeni su za masažu, a ne za masturbaciju. Ideja da će ženu dovesti do orgazma uređaj koji se okreće uz glasno zujanje i udara vas s istom ’nežnošću’ kao parna mašina, jednostavno ne pije vodu“.

Najvažniji dokaz da ovaj mit nije tačan dali su istraživači Hali Liberman i Erik Šacberg 2018. godine. Oni su u svom naučnom radu proveravali navode iz knjige istoričarke Rejčel Mejns „Tehnologija orgazma” iz 1999. godine, iz koje potiče mit o masturbaciji žena kao ustaljenom leku za histeriju, kao i ideja o postanku vibratora. Liberman i Šacberg istražili su izvore na koje se Mejns pozivala i došli do zaključka da su podaci pogrešno protumačeni: „Mejns tvrdi da su se ruke i zglobovi lekara umarali od masturbacije, pa su se okrenuli vibratorima kako bi mehanizovali proces. Njeni izvori ne podržavaju tvrdnju da je ručna masaža klitorisa bila dugotrajna i teška, niti da je praksa bila rasprostranjena u 19. veku, niti da su se vibratori koristili za ubrzavanje procesa”.

 

Veoma popularna laž

Kada je Rejčel Mejns upitana o rezultatima provere svog bestselera, rekla je da je ona svoju ideju više predstavila kao teoriju, hipotezu, i da joj nije bila namera da je ljudi shvate kao neupitnu istinu. Sporna knjiga je, međutim, dobila čak tri nagrade, što je doprinelo vidljivosti i viralnosti neutemeljene pretpostavke. Prema knjizi su producirani pozorišna predstava i dokumentarac, kao i igrani film Histeria (2011) koji se reklamirao kao „film baziran na istinitoj priči“.

O ovakvoj istoriji vibratora – ispostaviće se lažnoj – domaći mediji izveštavaju još od 2008. godine. Pretragom smo došli do tekstova na portalima Mondo, potom Svet plus i Opušteno (2010), B92, 021, Mind Readings, Medias (2012), Telegraf, Blic žena, Na dlanu, Kultur!Kokoška (2013), Blic, Vesti.rs (2014), Telegraf, Lepota i zdravlje (2015), Lola Magazin, Moja Medicina (2019), Prva.rs (2021), a ove godine Krstarica, Kurir, Telegraf, Vice, Lekar Info, Femina, Sexy Shop, Wannabe Magazine i Luftika. Sa druge strane, o tome da je pomenuta priča lažna izveštavali su B92 i Alo.

Marija Zemunović, FakeNews Tragač

 

Naknadna napomena (19. jun 2023): Portal Kurira ispravio je netačne navode.

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA