13/02/2025
Ne, osnivač Fondacije Tate Novosađani nije uhapšen zbog droge
Čitalac nam je prijavio vest portala NS uživo u kojoj se navodi da je jedan od osnivača humanitarne Fejsbuk grupe „Tate Novosađani“ uhapšen zbog droge, dok je…
Opšteprihvaćen stav da je roze boja za devojčice, a plava za dečake, opstao je do današnjeg dana. Uprkos pokušajima da se ukaže na stereotipnost takvog razmišljanja, ove boje se i dalje smatraju „muškim” ili „ženskim”. Međutim, istraživanja su pokazala da to nije uvek bio slučaj.
Portal dnevnog lista Danas prenosi da su, pre pojave pastelnih boja, roditelji deci oblačili bele haljine. Takav odabir krije praktične razloge. Portal Istorijski zabavnik navodi „da se tkanina te boje lako održavala korišćenjem izbeljivača”. Plezir magazin dodaje da je istoričarka Džo B. Paoleti analizirala odeću za decu u periodu od 1890. do 1920. godine i „primetila ubrzanu maskulanizaciju odeće za dečake”.
Koncept povezivanja određenih boja s polom dogodio se polovinom 19. veka. Odeća je počela da se pravi u svetlijim bojama. Roze i plava su povezivane s polom, ali ne kao danas! Plava boja je bila zastupljenija kod devojčica, dok su roze boju nosili dečaci. Istorijski zabavnik navodi da je magazin “Earnshaw’s Infants’ department” 1918. godine objavio tekst u kom se tvrdi kako je „pink jača i odlučnija boja i prikladnija je za dečake“, dok je plava „koja je delikatnija i nežnija, lepša za devojčice.”
Nicale su različite teorije o tome zašto su roze i plava ukopčane s polom, a jedna od njih ticala se činjenice da je plava povezivana s Bogorodicom, te je postala „ženska”, dok je roze bliža crvenoj boji, za koju se smatralo da je jača i snažnija i time adekvatnija za muškarce. Kako Plezir magazin navodi, do Drugog svetskog rata obe boje su podjednako nošene. Nakon Drugog svetskog rata, počinje strože odvajanje boja.
Ali zašto je roze boja počela da se povezuje sa ženstvenošću i koji je razlog njenog proterivanja iz dečačkih garderobera? Odgovor možemo pronaći „u činjenici da su tokom (Drugog svetskog prim. aut.) rata korišćeni ružičasti trouglovi da bi se obeležili homoseksualci u nacističkim logorima”. Druga istraživanja sklona su strogom biologizmu: izučavanje kolornih preferencija kod majmuna, zaključilo je da ženke preferiraju toplije tonove. Istraživanja vršena među ljudima, ustanovila su da se „među Kinezima i Kavkazcima pokazalo da žene iz oba naroda više naginju ka ružičastim tonovima, dok muškarci Kavkazci prema zelenoj i plavoj. Muškarci Kinezi pokazali su naklonost i ka crvenoj, ali se veruje da je to zato što se ova boja smatra srećnom u Kini”.
Dihotomija roze/plava dobijaju novi oblik osamdesetih godina, a Paoleti smatra da je konzumerizam jedan od razloga zbog kog i danas imamo ovu podeljenost. “Tržište je preplavljeno porukama da bi devojčice i dečaci trebalo da nose određenu paletu boja, da izgledaju i da se ponašaju na određeni način. Na taj način, devojčice vide i usvajaju da je normalno da one nose nežnije, pastelne tonove i da imaju dugu kosu jer je baš to ono što ih čini devojčicama”, navodi se u tekstu magazina Plezir. Konzumerizam, usredsređen na tržišnu dobit, diktira i društvene stereotipe, jer se od njih zarađuje.
Miloš Lazarević, FakeNews Tragač