Da li je Pitagorinu teoremu otkrio Pitagora?


Samos je grčko ostrvo u Egejskom moru, locirano uz samu obalu Male Azije. Sredinom 6. veka pre nove ere (pne), Samos je pripadao kraljevstvu lidijskog kralja Kreza. Kada je Kreza ubio persijski kralj Kir Veliki, Lidija je pripojena Staropersijskom carstvu. Tokom Herinog festivala 540. godine pne, tri brata su izvršila državni prevrat. Najsuroviji među njima bio je Polikrat, koji je jednog brata ubio, a drugog proterao sa ostrva i uspostavio tiraniju. Legenda kaže da je veliki grčki matematičar i filozof Pitagora jednom prilikom čekao na prijem u predvorju Polikratove palate, krateći vreme posmatranjem pločica na podu. Pažnju mu je privukao crni jednokraki trougao, a ostalo je istorija…

Ili možda nije?

Čuvena i svima dobro znana formula a2 + b2 = c2 nosi ime po Pitagori, međutim sva je prilika da ju je on samo dokazao, ali ne i otkrio. Zapravo, postoji drevna vavilonska ploča koja koristi Pitagorinu teoremu za rešenje dužine dijagonale unutar pravougaonika. Ploča potiče iz 1770. godine pne, što je tričavih 12 vekova pre Pitagorinog rođenja.

“Vavilonci su poznavali odnos između dužine dijagonale kvadrata i njegove stranice” – kaže matematičar Brus Ratner u svom radu na ovu temu – “To znači da su oni bili upoznati sa Pitagorinom teoremom, makar u slučaju računanja dijagonale kvadrata (d2 = a2 + a2 = 2a2)”.

Nažalost, nijedan Pitagorin zapis nije sačuvan do danas. Ono što znamo o njemu preneli su mahom Pitagorejci – članovi škole koju je on osnovao na teritoriji današnje južne Italije. Ova škola je bila vrlo tajnovita, ali znanje koje je tamo stečeno ili otkriveno najčešće se pripisivalo samom Pitagori i prenosilo se sa generacije na generaciju usmenim putem.

U knjizi “Pitagorin predlog”, Eliše Skota Lumusa, obljavljenoj 1927. i dopunjenoj novim dokazima 1940. godine, moguće je naći sve poznate dokaze za teoremu. U ovoj knjizi se navodi i da su Stari Egipćani formirali prave uglove postavljajući tri kolca tako da bi se konopac odmeren na 3, 4 i 5 mernih jedinica obavio oko njih. Pitagora je zahvaljujući ovom primeru dokazao naizgled jednostavnu teoremu i tako učinio svoje ime besmrtnim u svim matematičkim udžbenicima. Međutim, po svemu sudeći su, osim Vavilonaca i Egipćana, osnove ove teoreme poznavali i kineski i indijski matematičari, daleko pre Pitagorinog vremena.

Inače, osim teoreme, Pitagora danas ima i “svoj” trougao, broj, spiralu, rešetku, niz, pa čak i harmoniju – koncept u muzici koji referiše na odnos između tonova u muzičkoj skali. Navodno, Pitagora je eksperimentisao sa tonovima koji se proizvode kada se zatežu žice različitih dužina. Otkrio je da određeni odnosi dužina žica stvaraju prijatne kombinacije (“harmonije”), dok drugi nisu tako prijatni za uho. Na osnovu pažljivih posmatranja, Pitagora je identifikovao fiziku intervala, odnosno udaljenosti između tonova, koji čine primarni harmonijski sistem koji se i danas koristi.

Đorđe Majstorović, FakeNews Tragač

Ukratko

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA