13/02/2025
Ne, osnivač Fondacije Tate Novosađani nije uhapšen zbog droge
Čitalac nam je prijavio vest portala NS uživo u kojoj se navodi da je jedan od osnivača humanitarne Fejsbuk grupe „Tate Novosađani“ uhapšen zbog droge, dok je…
Pre nešto više od pola veka dva britanska benda izdala su album istog imena u razmaku od samo godinu dana. Najpre je malo poznati bluz sastav Medisin hed 1972. godine objavio svoj treći studijski album imena „Dark Side of the Moon” (Tamna strana meseca), što je navelo članove kultne grupe Pink flojd da razmotre preimenovanje svog novog albuma koji je bio u pripremi, a koji je imao isti radni naziv. Ime je privremeno promenjeno u „Eclipse”, ali je komercijalni fijasko prvopomenutog izdanja ipak doprineo da četvrti najprodavaniji album u istoriji muzike ponese svima dobro znani naziv.
„Eclipse” je ostalo samo ime poslednje pesme na albumu „The Dark Side of the Moon”, a na njenom kraju može se čuti i rečenica koja glasi: „Ne postoji tamna strana meseca. Zapravo, sve je tamno”. Autor ove šaljive izjave je Geri O’Driskol, vratar studija u kojem je snimljeno ovo muzičko remek-delo. Međutim, Pink flojd se kroz svoj najpoznatiji album bavio pre svega mentalnim stanjima – nisu tematizovane astronomske pojave o kojima će biti reči u ovom tekstu.
Ideja tamne strane Meseca može biti zbunjujuća jer Mesec ima svoju stalno zaklonjenu stranu, ali ona nije nužno „tamna“ u smislu nedostatka svetla. Mesec prima jednaku količinu sunčeve svetlosti na celoj površini tokom lunarnog dana, što znači da suštinski nema trajno tamnu stranu.
Međutim, postoji nekoliko načina na koje možemo koristiti termin tamna strana Meseca. Pre svega kada se misli na fizičku zaklonjenost, jer je Mesec pozicioniran u odnosu na Zemlju tako da sa naše planete uvek možemo videti samo jednu (istu) njegovu stranu. Ona se često naziva „tamnom stranom” zato što je manje poznata, budući da je bila nevidljiva sa Zemlje sve do razvoja svemirskih misija. Pravilan izraz bi bio „daleka strana”, jer se odnosi na suprotnu od one koju mi vidimo sa naše planete. Sovjetski svemirski brod Luna 3 je 1959. uslikao mesečevu orbitu, što je bila prva prilika da ljudi vide i ovu stranu našeg satelita.
Takođe, s obzirom na to da Mesec rotira oko svoje ose, obe strane imaju dan i noć. Dakle, ono što se obično naziva „tamnom stranom“ Meseca prolazi kroz iste faze svetlosti kao i bilo koji drugi deo ovog nebeskog tela. Mesec napravi jedan krug oko Zemlje za isto vreme koje mu je potrebno da obavi jednu rotaciju oko svoje ose, što iznosi približno 28 dana. Dakle, kao što sa Zemlje uvek vidimo istu stranu Meseca, tako su i Nil Amrstrong i družina sa Meseca mogli da vide svoju planetu kako nepomično stoji na nebu. Naravno, svi uzorci sa misija Apolo koje je sprovodila NASA potiču sa nama bliže strane Meseca, jer je nju bilo neuporedivo lakše proučavati.
Istraživači sve više napreduju poslednjih godina u izučavanju polarnih kratera Meseca. Neki od tih kratera zaista nikada nisu videli svetlost dana. Oni su toliko duboki da Sunce bukvalno nikada ne osvetljava njihovo dno. Dakle, zasigurno postoje neki delovi Meseca koji zauvek ostaju u tami, ali oni svakako ne zauzimaju čitavu polovinu površine našeg satelita.
Đorđe Majstorović, FakeNews Tragač