19.08.2024.Pretpostavlja se da su ljudi koristili gestove i znakove za komunikaciju još od pradavnih vremena, pre nego što su razvili složene govorne jezike. Ovi gestovi mogli su da budu osnovni signali za svakodnevne potrebe, kao što su pokazivanje objekata ili izražavanje emocija. Da li ste nekad pomislili kako bi bilo idealno da postoji jezik kojim svi ljudi na svetu mogu ravnopravno da se sporazumevaju? Često se pogrešno veruje da je to slučaj sa znakovnim jezikom koji koriste gluve i nagluve osobe. Nažalost, to nije tačno.
Znakovni jezici su prirodno nastali jezici koji su se razvili među gluvim i nagluvim zajednicama širom sveta. Oni se razvijaju na nešto drugačiji način od većine govornih jezika. Kako su se ove zajednice formirale u različitim delovima sveta, prirodno su se razvili i znakovni jezici. Jedan od najpoznatijih primera je razvoj američkog znakovnog jezika (ASL) u 19. veku u SAD. Možda će vas iznenaditi da američki znakovni jezik ima više sličnosti sa govornim japanskim i navaho jezikom nego sa engleskim.
Na Milanskoj konferenciji 1880. godine okupili su se edukatori gluvih osoba. Složili su da se nastava na znakovnom jeziku treba da bude obustavljena, pa usvojili stav da je oralizam jedini pravi obrazovni metod. To znači da se od gluvih i nagluvih učenika očekivalo da nauče govor i čitanje s usana, kako bi se komunikacija prilagodila učenicima koji čuju. Ova odluka je imala veoma negativan uticaj na živote gluvih osoba širom sveta, posebno u pogledu obrazovanja i razvoja. Tek je na 21. Međunarodnom kongresu posvećenom obrazovanju gluvih (Vankuver, 2010) sagledana širina načinjene štete, a gluvima i nagluvima upućeno je izvinjenje zbog diskriminacije.
Za razliku od govornih jezika, koji se oslanjaju na zvuk, znakovni jezici koriste pokrete tela da bi preneli značenje. Širom sveta razvijeni su različiti znakovni jezici koji se značajno razlikuju jedni od drugih. Prema podacima Svetske federacije gluvih, u svetu postoji više od 300 znakovnih jezika.
Takođe, postoje i regionalne razlike, tako da se znakovi mogu razlikovati i unutar jedne zemlje. Prikupljanje informacija o znakovnim jezicima širom sveta oduvek je predstavljalo veliki izazov. Pre nego što su postojale kamere, znakovi su morali da se crtaju, ali crteži ne mogu da obuhvate sve elemente znakovnog jezika, jer se on odvija u trodimenzionalnom prostoru. Čak ćemo i uz video-snimke imati poteškoće da celovito prikažemo sve znakove.
Iako ne postoji zvaničan univerzalni znakovni jezik, postoji oblik međunarodnog znakovnog jezika nazvan gestuno. On koristi elemente različitih znakovnih jezika kako bi omogućio ljudima iz različitih delova sveta da komuniciraju jedni s drugima.
Đorđe Majstorović, FakeNews Tragač
