Dosta je bilo – horoskopa


Vi ste osoba koja ima potrebu da se dopadne drugim ljudima i da kod drugih stekne poverenje. Nakon sprovedenog važnog posla umete da budete kritični prema sebi i da se preispitujete oko toga da li ste sve uradili kako treba. Iako spolja deluje kao da je sve pod kontrolom, umete da budete nesigurni u sebe i da brinete o raznim stvarima. Posedujete kapacitete koje još uvek niste realizovali i pretvorili u svoju prednost. Kada vas drugi sputavaju, nemaju poverenja u vas ili vam nameću ograničenja, osećate se nervozno i nezadovoljno. Iako volite da se družite sa ljudima, imate momente kada želite da budete sami i da promislite o sebi i odnosima sa drugim ljudima, kao i o tome kome možete verovati.

Ukoliko ste se pronašli u prethodnom tekstu, znajte da niste jedini. Američki psiholog Bertram Forer je 1948. godine sproveo sličan eksperiment na 39 studenata koji su pohađali kurs Uvod u psihologiju. Njima je Forer dao test ličnosti, nakon čega im je saopštio da će za nedelju dana dobiti vinjete sa opisima ličnosti, zasnovane na rezultatima testa koji su uradili. Sledeće nedelje svakom je ponaosob predao rezultate na papiriću, a studenti su imali zadatak da procene u kojoj meri se opisi odnose na njih. Studenti su svoje oduševljenje tačnošću procene izrazili tako što je prosečna vrednost na skali od 0 (uopšte se ne slažem sa opisom) do 5 (u potpunosti se slažem sa opisom), iznosila 4,30. Ono što je Forer uradio jeste da je svim ispitanicima dao identičan opis ličnosti, sličan onom koji ste čitali na početku teksta.

Ovim eksperimentom je pokazano da ljudi imaju tendenciju da se identifikuju sa nekim opštim tvrdnjama koje mogu da se odnose na gotovo sve ljude, no osoba ume da bude uverena kako se ta tvrdnja odnosi baš na nju. Na primer, baš svi ispitanici u Forerovom istraživanju su se složili sa tvrdnjama da imaju tendenciju da budu kritični prema sebi i da s vremena na vreme proživljavaju trenutke kada se pitaju da li su doneli pravu odluku. Ovaj fenomen je dobio naziv Barnum efekat, i od tada je više puta repliciran, a njime se objašnjavaju verovanja u astrologiju, čitanje iz dlana, gledanje u pasulj i ostale varijacije na temu čitanja sudbine.

 

Kada je u prethodnih nekoliko dana na Tviteru pokrenuta tema o naučnoj dokazivosti astrologije bivši predsednik pokreta Dosta je bilo Saša Radulović u odbrani integriteta aktuelne predsednice tog pokreta, astrološkinje i narodne poslanice Branke Stamenković, iznosi dve tvrdnje važne za ovaj tekst. Radulović tvrdi da se ne može napraviti „statistički relevantno istraživanje“ i proveriti naučnost astrologije i da nauka ne može ni da dokaže ni da opovrgne astrologiju. Ipak, do sada je sprovedeno preko hiljadu istraživanja koja su se bavila naučnošću astrologije i objašnjenjem zašto ljudi veruju u horoskope.

 

Naučnost horoskopa

Nekoliko godina nakon Forerovog eksperimenta, Džefri Din, tada astrolog, a sada jedan od najvećih kritičara astrologije, sprovodi eksperiment u kome je želeo da proveri pouzdanost astrologije. On astrolozima daje opise iz natalne karte od kojih se polovina poklapala sa horoskopskim znakom, dok je uz drugu polovinu natalnih karata stajao slučajno odabran horoskopski znak. Zadatak astrologa je bio da procene da li su opisi odgovarajući za taj horoskopski znak ili je reč o nepoklapanju. Rezultati ovog eksperimenta su glasili da ne postoji razlika u tačnosti procene između natalnih karata koje odgovaraju znaku i onih kojima je horoskopski znak slučajno dodeljen.

Određeni broj studija se bavio procenom da li je moguće pronaći sličnosti na osnovu horoskopskog znaka u već postojećim biografijama.

  • Džon Mekdžervi je tokom trogodišnje studije analizirao biografije i datume rođenja 6.000 političara i 17.000 naučnika.
  • U poznatoj Njujorškoj studiji suicida ispitano je da li postoji neka doslednost između horoskopskog znaka kod 311 osoba koje su izvršile suicid u Njujorku između 1969. i 1973. godine.
  • Silverman je ispitao datum rođenja i različite indikatore bračne uspešnosti kod 2978 parova koji su se venčali i 478 njih koji su se razveli.

Zaključak svih studija je isti: ne postoji nikakva povezanost između horoskopskog znaka i biografskih podataka osoba, kao što ne postoji ni povezanost između kompatibilnosti znakova koje predviđa horoskop i kompatibilnosti parova spram različitih pokazatelja kvaliteta relacija.

Osim ovih pristupa, koriste se i takozvane time-twin studije, kojima se kontrolišu svi faktori koje astrolozi smatraju važnim. U pitanju je vrsta studija gde se prate osobine ličnosti kod osoba koje su rođene u isto vreme ili samo sa nekoliko minuta razlike.

Din i Keli su ispitali 2101 osobu koje su rođene u Londonu između 3. i 9. marta 1958. Tačno vreme rođenja su uzeli iz zdravstvenih kartona, a zatim su se konsultovali sa sedam astrologa oko toga kako bi trebalo da se grupišu ispitanici u odnosu na dan i vreme rođenja. Kada su formirane grupe, razmak u vremenu rođenja unutar grupa je bio maksimalno 4,8 minuta. Oni su zatim ispitani na preko 100 relevantnih mera, na uzrastu od 11, 16 i 23 godine. Rezultati ovog istraživanja su pokazali da ne postoje sličnosti u skorovima na 105 od 110 varijabli između osoba koje su rođene u isto vreme u istom gradu.

 

Zašto ljudi veruju u horoskope?

Kao što Radulović tvrdi, ako se dobije povezanost koju on očekuje, ne možemo da govorimo o kauzaciji. Ipak, budući da se povezanost ne dobija, možemo samo da se pitamo zašto ljudi opažaju da povezanost postoji.

Osim Barnum efekta, odnosno toga da horoskop sadrži brojne tvrdnje koje važe za skoro sve ljude, istraživanja su se bavila i drugim mehanizmima kojima se može objasniti ova pojava. Većina horoskopskih opisa sadrži pozitivne tvrdnje o osobi, a ljudi imaju tendenciju da sebe procenjuju pozitivnijim od proseka, odnosno da se lakše identifikuju sa pozitivnim opisima, čak i kada takvi opisi zaista nemaju veze sa njima.

U istraživanju koje je sprovela M. Klober sa kolegama, ispitanici su podeljeni u dve grupe. Jednoj grupi su dati horoskopski opisi koji su bili pozitivni, dok je druga grupa dobila negativne horoskopske opise. Ispitanici koji su prethodno čitali pozitivan horoskopski opis su se više složili sa tvrdnjama, a kasnije su neutralne tvrdnje procenjivali pozitivnijim i u skladu sa opisom iz horoskopa.

Drugi razlog koji se izdvaja jeste to što ljudi imaju sklonost da primaju informacije selektivno, dajući na važnosti samo onima koje se uklapaju u njihovu sliku o sebi. To znači da su osobe generalno sklonije da primećuju one poruke koje im se uklapaju u njihovu sliku o sebi, a da one sa kojima se ne poistovećuju zanemare ili ih preformulišu i na taj način uklope u svoj referentni okvir.

Pored svih ovih mehanizama preko kojih ljudi održavaju stabilnu sliku o sebi, selektivno se koristeći informacijama, nije čudno ni to što Radulović bira informacije tako da iz horoskopskog znaka Aleksandra Vučića (ribe) izdvaja prenemaganje i izigravanje žrtve, a iz svoga bira baš ono što mu se dopada i sa čime se slaže.

 

Milica Lazić

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA