15/01/2026
Ne, „šok rešenja“ u TV Slagalici nisu „potpuno pogrešna“
Prethodnih dana Informer i Dnevnik iznova su pisali o kontroverznom zadatku iz TV Slagalice, navodeći da je posredi „bruka na RTS-u“ i da su „šok rešenja potpuno…
U okviru Blokadne beležnice pratili smo dešavanja vezana za demonstracije u Srbiji i manipulativno izveštavanje o ovoj temi. U nastavku se nalazi pregled najznačajnijih događaja i medijskih manipulacija o studentskim protestima iz 2025. godine, a na ovoj stranici možete pronaći i svaki tekst Tragača koji se bavio protestima i blokadama tokom te godine. Novije tekstove o protestima i građanskom aktivizmu u Srbiji objavljujemo u okviru naših redovnih rubrika (Analize, Ukratko, Međutim, U akciji, Blog, Unatrag).
Prva faza Blokadne beležnice (januar-mart 2025. godine) – pročitajte rezultate četrdesetodnevnog monitoringa izveštavanja o demonstracijama 15 najčitanijih portala u Srbiji klikom na link ovde.
Druga faza Blokadne beležnice (januar-jul 2025. godine) – pročitajte rezultate šestomesečnog monitoringa izveštavanja o demonstracijama portala Informer, Alo i Novosti klikom na link ovde.
Pročitajte svih 46 nedeljnih izveštaja o narativima u manipulativnim vestima vezanim za demonstracije, koje smo objavljivali od januara do jula 2025, klikom na link ovde.
Pregled događaja:
♦ 1. januar – Doček nove 2025. u tišini, uz 15-minutni pomen žrtvama, na trgovima u većim gradovima Srbije
♦ 16. januar – Teže povređena studentkinja Pravnog fakulteta tokom blokade raskrsnice, kada ju je udario automobil
♦ 17. januar – Održan veliki protest ispred RTS-a
♦ 24. januar – Organizovan prvi potrošački protest „Generalni štrajk”; Povređena je studentkinja koja je učestvovala u blokadi na Novom Beogradu, kada je na nju naleteo automobil
♦ 26. januar – Održan protestni performans studenata u Matici srpskoj, nakon čega su nasilno izbačeni iz sale
♦ 27. januar – Organizovan protest „Pod našom (auto)komandom“
♦ 28. januar – Napad na studente u Novom Sadu, nakon čega su Miloš Vučević (premijer) i Milan Đurić (gradonačelnik Novog Sada) podneli ostavke
Tokom januara tabloidi su širili neutemeljene tvrdnje o uplitanju stranih sila u proteste, i to u vidu „srbomrzačkih sila“, „hrvatskih pipaka“ i neizostavnih „stranih plaćenika“. Kontinuirano su objavljivane tvrdnje da su svi studentski zahtevi ispunjeni, iako nijedan nije bio ispunjen do kraja. Na dan prvog „Generalnog štrajka“, 24. januara, tabloidi su pokušavali da dokažu kako „sve radi“, iako je veliki broj firmi i lokala bio zatvoren. Nakon protestnog performansa u Matici srpskoj, kada je grupa studenata nasilno izbačena iz sale, Ana Brnabić je slagala da je toj grupi prisustvovala Mila Pajić, a pojedini mediji su se nadovezivali na to, navodeći da je Pajić predvodila grupu „10 ustaša“. Tabloidi su takođe objavili i sliku s Prajda, staru nekoliko godina, i lažno naveli da je na slici Ela Zeković, studentkinja FPN.
Pregled Tragačevih tekstova: Januar ’25 unatrag, beleške 23-30. januar, beleške 30-31. januar, O upadu u Maticu srpsku, O poziranju s zastavom Jugoslavije
Pregled događaja:
♦ 1. februar – Održan veliki protest u Novom Sadu „1. 2. na 3 mosta”, uz blokadu tri novosadska mosta
♦ 5. februar – Održan veliki skup penzionera u Beogradu u znak podrške studentima
♦ 15. februar – Održan veliki protest u Kragujevcu „Sretnimo se na Sretenje”
♦ 25. februar – Održan veliki protest prosvetnih radnika u Beogradu
Nakon velikog uspeha studentskog marša do Novog Sada, širom Srbije počinju da se organizuju protesti na koje studenti odlaze peške. Na društvenim mrežama i u tabloidima počinju da se pojavljuju navodni skrinšotovi koji treba da dokažu kako studenti ne pešače zbog ideala, već zbog finansijske nadoknade. Četovi su se odlikovali grotesknim pokušajima podražavanja slenga mladih, uz izraze poput „gajbi blejim“ i „fejkovaću pešačenje“. Paralelno, radi se na plasiranju teze da su pobune i blokade zapravo „protest bogatih“, da na demonstracijama i plenumima dolazi do masovnog pijančenja, kao i da ceo proces predvodi grupa „Gruhonjićevih insajdera“. Objavljena je, takođe, i lažna vest da je Mila Pajić urednica emisije „Ja biram“ na pokrajinskom javnom servisu.
Pregled Tragačevih tekstova: Februar ’25 unatrag, beleške 1-6. februar, beleške 6-13. februar, beleške 13-21. februar, beleške 21-28. februar, O lažnoj urednici emisije na RTV-u
Pregled događaja:
♦ 1. mart – Održan veliki protest u Nišu „Studentski edikt”
♦ 6. mart – U Pionirskom parku u Beogradu „Studenti koji žele da uče“ postavljaju improvizovano šatorsko naselje koje će dobiti neformalni naziv Ćacilend
♦ 7. mart – Organizovan drugi potrošački protest „Generalni štrajk“
♦ 9. mart – Studenti u blokadi pozivaju građane da formiraju zborove kao format neposredne demokratije
♦ 10. mart – Tokom blokade RTS-a povrđeno je oko policajca Lazara Baćića, za šta su lažno optuženi studenti
♦ 13. mart – Emitovan tajno snimljen razgovor u novosadskom odboru Pokreta slobodnih građana, nakon čega je uhapšeno šestoro aktivista
♦ 15. mart – Održan skup „15. za 15” u Beogradu, kao jedan od najvećih skupova u istoriji Srbije; građani prijavljuju incident sa „zvučnim topom” tokom odavanja pošte žrtvama
♦ 18. mart – Navodni napad na Miloša Pavlovića u Studentskom parku
♦ 21. mart – Broj žrtava tragedije u Novom Sadu povećan na 16, nakon što je preminuo Vukašin Crnčević
♦ 26. mart – Održan veliki protest „Svi do mosta, jer je dosta“ u znak podrške prosvetnim radnicima
♦ 29. mart – Održana protestna akcija „Dezinformer“ u blizini redakcije Informera
♦ 30. mart – U Nišu je nožem napadnuta dekanka Filozofskog fakulteta Natalija Jovanović
Mart je bio obeležen protestom „15. za 15“, na kojem se okupilo više stotina hiljada ljudi, kao i velikim brojem svedočenja da je tokom 15-minutne tišine upotrebljen tzv. „zvučni top“ ili neko drugo zvučno oružje. Uprkos hiljadama svedočenja, vlasti i tabloidi tvrdili su da je posredi bila kolektivna panika, a zaprećeno je i da će se neproverene informacije tretirati i sankcionisati kao širenje panike. U već standardnom maniru, iznošene su lažne procene broja okupljenih, barem trostruko niže od realnog broja. U pokušaju da umanje i broj učesnika niškog protesta, tabloidi su smanjili Trg kralja Milana za više hiljada kvadratnih metara. Tabloidi su lagali da demonstranti podržavaju OVK, da se među studentima u blokadi širi šuga, kao i da jedan kanadski influenser „pljuje po Srbiji“ za 6.000 dolara. Predsednik Srbije obmanuo je javnost da su policajca Lazara Baćića napali „boljševički plenumaši“, iako se na snimku jasno videlo da ga je tokom blokade RTS-a povredio kolega. Na kraju meseca relativizovan je napad nožem na dekanicu Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović koja je mesecima bila na meti negativne kampanje.
Pregled Tragačevih tekstova: Mart ’25 unatrag, beleška 1-3. mart, beleška 3-10. mart, beleška 10-17. mart, beleška 17-24. mart, beleška 24-31. mart, O nepostojećoj šugi na fakultetima, O smanjenom Trgu krelja Milana u Nišu
Pregled događaja:
♦ 3. april – Započeta „Tura do Strazbura”, protestni biciklistički maraton, koji će se završiti 15. aprila
♦ 4. april – Utvrđen peti studentski zahtev, u vezi sa istragom „zvučnog topa”
♦ 7. april – Utvrđen šesti studentski zahtev, u vezi sa ulaskom predsednika Vučića i novinara u jedinicu intenzivne nege gde su bili smešteni pacijenti iz Severne Makedonije
♦ 12. april – Održan veliki protest u Novom Pazaru
♦ 14. april – Započeta blokada RTS-a, koja je završena 28. aprila
♦ 16. april – Održan veliki protest u Kraljevu
♦ 25. april – Započet štafetni ultramaraton „Od mog sela do Brisela”
♦ 26. april – U Novom Sadu održan veliki protest srednjoškolaca
♦ 28. april – Incidenti kod Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja (DIF) u Novom Sadu i napad na dekana Patrika Drida
Ključne strategije manipulisanja u aprilu uključivale su lažne najave „terorističkih akcija”, manipulativno proglašavanje uhapšenih pojedinaca za „vođe blokadera”, kao i delegitimizaciju „Ture do Strazbura”. Tabloidi i predstavnici vlasti nazivali su bicikliste „lažnim” i „folirantima”, tvrdili da ih sve vreme prevozi kombi i da je takav poduhvat neostvarljiv za amatere (što je netačno). Iste optužbe pratile su i štafetne ultramaratonce, koji su do Brisela trčali i preko Hrvatske, uz navode da su se „odrekli ćirilice“, da vređaju patrijarha Porfirija i – ponovo – da obmanjuju građane, tj. da se voze, a ne trče. Tabloidi su takođe pokušali da zastavu bošnjačke nacionalne manjine predstave kao simbol secesionizma. Nakon što je dekan novosadskog DIF-a napadnut ispred zgrade fakulteta, tabloidi neosnovano navode da su postojali pokušaji da se on „zakolje“ i „razapne“.
Pregled Tragačevih tekstova: April ’25 unatrag, beleška 1-7. april, beleška 7-14. april, beleška 14-22. april, beleška 22-28. april, beleška 28-30. april, O nepostojećoj „Turi do Strazbura“ danskih studenata, O nepostojećoj Đokovićevoj donaciji bicikala za „Turu do Strazbura“
Pregled događaja:
♦ 1. maj – Prvomajski protest studenata i sindikata u Beogradu
♦ 5. maj – Studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore, kao sedmi zahtev
♦ 6. maj – Nekoliko studenata iz Srbije prisustvovalo je sednici Evropskog parlamenta, dan pre usvajanja izveštaja o Srbiji
♦ 12. maj – Završen štafetni ultramaraton dolaskom studenata u Brisel
♦ 17. maj – Održan veliki protest u Subotici
♦ 20. maj – Troje uhapšenih novosadskih aktivista prebačeno u kućni pritvor, a preostalih troje nedelju dana kasnije; Održan veliki protest u Čačku
♦ 24. maj – Održan veliki protest u Zaječaru
♦ 30. maj – Održan je protest „Hoćemo izbore” u Beogradu na Savskom trgu
♦ 31. maj – Održan veliki protest u Šapcu
U maju je zabeleženo sve intenzivnije nazivanje studenata „teroristima“ i „fašistima“, uz apsurdnu paralelnu tezu – da su nasilnici iz redova SNS-a, koji su pretukli studente krajem januara, zapravo „junaci“. Izveštavajući o prvomajskom protestu u Beogradu, tabloidi ponovo trostruko umanjuju broj okupljenih. Kroz čitav niz lažnih i manipulativnih vesti gradila se teza o studentskom pokretu kao antisrpskom: plasirane su optužbe da se studenti dive NDH ideologiji, da gaze srpsku zastavu u Studentskom kulturnom centru i da se obučavaju u Sarajevu za antidržavno delovanje. Prisustvo grupe studenata iz Srbije sednici Evropskog parlamenta motivisalo je tabloide da izveštavaju o njima kao o izdajnicima koji se „klanjaju ustašama“ i „pljuju po svojoj zemlji“. Navodi se da bi studenti „ljubili cipele i samom Hitleru ako treba“, kao i da postoji „tajna veza između blokadera i ustaša“.
Pregled Tragačevih tekstova: Maj ’25 unatrag, beleška 1-5. maj, beleška 5-12. maj, beleška 12-19. maj, beleška 19-26. maj, beleška 26-31. maj, O zapostavljenim greškama prof Čedomira Antića
Pregled događaja:
♦ 1. jun – Održan protest „Vostani Serbije” u preko 30 gradova širom Srbije
♦ 4/5. jun – U Beogradu napadnuto nekoliko pripadnika grupe „Studenti koji žele da uče“, između ostalog i Miloš Pavlović
♦ 8. jun – Održani lokalni izbori u Kosjeriću i Zaječaru, na kojima su studenti podržali opozicione liste i učestvovali kao posmatrači i kontrolori
♦ 28. jun – Veliki vidovdanski protest u Beogradu
♦ 29. jun – Početak nove faze borbe sa uličnim blokadama i barikadama
Centralni junski događaj bio je veliki Vidovdanski protest, gde je u tabloidima po već ustaljenom modelu došlo do drastičnog umanjenja procene broja okupljenih. Uoči protesta objavljen je izmišljeni „plan za uništenje Srbije kroz četiri tačke“, koji podrazumeva to da se Srbi proglase za „genocidni narod“, da se prizna Kosovo i ukine Republika Srpska. Profesorka Valentina Arsić Arsenijević plasirala je lažni navod o tzv. „slovenačkom modelu“ rešavanja krize na univerzitetu, obmanjujući javnost da su u Sloveniji svi profesori otpušteni pre dvadesetak godina, nakon čega je navodno raspisan novi konkurs za sva mesta. Plasirana je i vest da se rektor Đokić nije pojavio na sastanku s premijerom Macutom – što je manipulativna vest, budući da na taj sastanak nije ni bio pozvan.
Pregled Tragačevih tekstova: Jun ’25 unatrag, beleška 1-2. jun, beleška 2-9. jun, beleška 9-16. jun, beleška 16-23. jun, beleška 23-30. jun, O nepostojećem slovenčkom modelu za otpuštanje profesora
Pregled događaja:
♦ Prva polovina jula – Ulične blokade i barikade širom Srbije
♦ 3. jul – U Beogradu održan veliki protest protiv policijske brutalnosti
♦ 4. jul – Predsednik Vučić pomilovao je četvoricu nasilnika iz redova SNS-a koji su 28. januara brutalno napali studente u Novom Sadu
♦ 13. jul – Održan veliki protest u Užicu „Kap koja preliva“, zbog devetoro uhapšenih aktivista
♦ 14. jul – Sedmorica uhapšenih Užičana puštena na slobodu, a dvojici je određen kućni pritvor
♦ 25. jul – Počeo festival „Kampus – zona slobode“ u kampusu novosadskog Univerziteta
♦ 29. jul – Maskirano obezbeđenje upalo je na Državni univerzitet u Novom Pazaru u ranim jutarnjim časovima i nakratko izbacilo iz zgrade studente u blokadi koji su se tokom dana vratili u nju
♦ 29. jul – Demonstranti u Kraljevu napadnuti su šmrkom iz prostorija Srpske napredne stranke tokom protesta podrške studentima i građanima Novog Pazara
♦ 30. jul – Više osoba je u Novom Pazaru uhapšeno nakon sukoba s policijom zbog upada na Državni univerzitet
♦ 31. jul – Održan protest „Pređi na našu stranu“ tokom kog je blokirano više raskrsnica u novobeogradskoj ulici Omladinskih brigada
Prvu polovinu jula obeležile su barikade širom Srbije, kao format građanske neposlušnosti. Policija je legitimisala i privodila veliki broj građana, što je po pravilu izazivalo novi talas bunta i proteste ispred policijskih stanica i sudova. Tabloidi ove akcije nazivaju „kontejner revolucijom“, ali i „genocid revolucijom“, nastavljajući da obmanjuju javnost kako je jedan od primarnih ciljeva protesta to da se Srbi proglase za „genocidni narod“. Plasiraju se apsurdne tvrdnje o pokušajima secesionizma u Zemunu i o tome da je rektor Đokić „osmislio plenume“. Takođe, tabloidi su neopravdano proglasili agenciju Sprint inasjt „nepostojećom“ nakon što je objavila rezultete istraživanja javnog mnjenja koji govore da bi studentska lista imala veću podršku od vladajuće koalicije na hipotetičkim izborima. Tragač je pisao i o tome da za pad stranih direktnih investicija nisu krive isključivo blokade, kako se to u medijima naklonjenim vlastima često predstavlja, kao i da su niški profesori lažno optuženi za plaćeničko organizovanje blokada, na osnovu poruka iz profesorske Viber grupe u kojima se zapravo govorilo o pomoći za prosvetare kroz Mrežu solidarnosti.
Pregled Tragačevih tekstova: Jul ’25 unatrag, beleška 1-7. jul, beleška 7-14. jul, beleška 14-21. jul, O lažnom proglašavanju Srba za „genocidan narod“, O padu stranih direktnih investicija, O lažnom optuživanju profesora za plaćeničke blokade, O padanju šljunka sa zgrade Železničke stanice u Novom Sadu
Pregled događaja:
♦ 1. avgust – Širom Srbije protestima je obeležno devet meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu
♦ 1. avgust – Uhapšen bivši ministar bivši ministar građevinarstva u vreme rekonstrukcije Železničke stanice Novi Sad, Tomislav Momirović i još 10 osoba u okviru postupka vezanog za finansijske malverzacije tokom rekonstrukcije stanice
♦ 4. avgust – Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pomilovao je Milicu Stojanović, devojku koja je krajem januara na Novom Beogradu udarila kolima studentkinju tokom blokade i koja se prvobitno teretila za pokušaj ubistva
♦ 9-10. avgust –U Bačkom Petrovcu dogodio se napad na građane na izložbi fotografija sa protesta, a u Novom Sadu „rat grafitima“ zbog protivljenja izgradnji crkve na zelenoj površini na Limanu.
♦ 12. avgust – Došlo je do okršaja između pristalica SNS i demonstranata u Bačkoj Palanci i Vrbasu, tokom kojih prisutna policija nije reagovala iako su demonstranti gađani pirotehničkim sredstvima, flašama, jajima…
♦ 13. avgust – Studenti su zbog incidenata u Bačkoj Palanci i Vrbasu pozvali na protest „Srbijo probudi se“ širom Srbije, tokom kog je Novom Sadu, Beogradu i drugim gradovima došlo do nereda u kojima je povređeno na desetine demonstranata, aktivista SNS i pripadnika policije.
♦ 14. avgust – Održani su protesti „Večeras pucate po šavovima“ u više gradova. Demolirane su tri kancelarije SNS u Novom Sadu. Objavljeno je više svedočenja o policijskoj brutalnosti. Pretučen je, među ostalima, i narodni poslanik Peđa Mitrović (SSP).
♦ 15. avgust – Održani su protesti „Nismo vreće za udaranje“ u više gradova, s centralnim protestom u Valjevu, gde su demolirane prostorije SNS i oštećene prostorije gradske uprave i tužilaštva. Privedeno je, prema MUP-u, 38 osoba. Studentkinja Nikolina Sinđelić svedočila je o brutalnom postupanju policije nakon privođenja.
♦ 16. avgust – Održani su protesti „Srbija se umiriti ne može“ u više gradova, uz napade na kancelarije SNS, SRS i Pokreta socijalista. Privedeno je, prema MUP-u, 56 osoba.
♦ 17. avgust – Održani su, bez većih incidenata, protesti „Smeće pada – narod vlada“ u više gradova, uglavnom ispred policijskih stanica, u znak podrške uhapšenima. Nova svedočenja o policijskoj brutalnosti.
♦ 19. avgust – U Beogradu je održan protesti „Nikolina svi smo – uplašeni nismo“ u znak podrške studentkinji FPN Nikolini Sinđelić.
♦ 22. avgust – Vučić pozvao studente u blokadi na debatu pred kamerama. Studenti su predlog odbili.
♦ 26. avgust – Prekinuta je blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, nakon što je dekan sa nekolicinom profesora ušao na fakultet i zamenio brave. Počinju protesti ispred fakulteta, a dekan poziva policiju koja potom danima čuva ulaz. U veče 27. avgusta dolazi do sukoba policije i demonstranata, a tom prilikom povređeno je nekoliko ljudi.
Hapšenje Tomislava Momirovića i još 10 osoba u tabloidima je okarakterisano kao „Udar na srpski narod“ i „Tužilački državni udar“. Ovo predstavlja nastavak kampanje protiv Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i njegovog specijalnog tužioca Mladena Nenadića. On je od početka jula ove godine na meti tabloida zbog fotografije sa privatne proslave na kojoj se nalazi u društvu rektora Vladana Đokića, bivšeg košarkaša Dejana Bodiroge i još nekoliko osoba. Tabloidi su i ovog meseca nastavili da podmeću citate osobama čiji im javni nastupi ili dela smetaju. Zabeležili smo da je više portala politikologu Bobanu Stojanoviću – kog nazivaju „promoterom blokada“ – pripisalo nepostojeći citat u kom tobože „priželjkuje smrt penzionerima“. Takođe, tabloidi su godišnjicu akcije hrvatske vojske i policije „Oluja“ – baš kao i u slučaju dana sećanja na srebreničke žrtve prethodnog meseca – iskoristili za napad na neistomišljenike. Informer je objavio da su „studenti u blokadi odbili da odaju počast Srbima stradalim u ‘Jasenovcu’ i ‘Oluji’“, iako su studenti u Novom Sadu održali protest pod nazivom „Sećamo se Oluje“.
U tabloidima je nastavljena kampanja pripisivanja separatističkih i antipatriotskih ideja demonstrantima. Alo je u štampanom izdanju incidente u Bačkom Petrovcu i Novom Sadu neosnovano predstavio kao deo strategije za otcepljenje Vojvodine u tri faze. Informer i Alo su serijom tekstova na portalima demonstrante u Novom Sadu pokušali da prikažu kao mrzitelje sopstvene zastave, zbog protivljenja izgradnji crkve na zelenoj površini i oslikavanju brojnih trobojki na Limanu.
Neredi tokom protesta u Bačkoj Palanci i Vrbasu, a potom i u više gradova u Srbiji izazvali su novi talas starih manipulacija u tabloidima. Demonstranti su iznova nazivani teroristima i ustašama, a – između ostalog – optuženi su i za „izazivanje krvavog građanskog rata za pare“, kao i za planiranje „rušenja srpstva“ u Banjoj Luci i Podgorici. Podsetimo, aktivisti SNS su isprva u Bačkoj Palanci i Vrbasu pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima gađali demonstrante, da bi se isto ponovilo i dan kasnije u više gradova širom Srbije. Ovo je izazvalo masovnu reakciju građana i nasilje.
Incidenti na poslednjim protestima u Srbiji motivisali su tabloide da iznova kroz manipulacije porede stanje u državi sa Nemačkom u vreme dolaska nacista na vlast, Drezdenom 1945. godine i Odesom 2014. godine. U glasilima poput Aloa, Informera i Novosti možemo čitati isključivo o napadima na policiju, ali ne i o policijskoj brutalnosti koja se dešava na ulicama. Ova tri portala pisala su i da Nikolina Sinđelić – studentkinja koja je svedočila o policijskoj brutalnosti i pretnji silovanjem – „laže“, te da je zapravo ona ta koja je napala policiju. Ovakvo pisanje pravdali su snimcima na kojima se ne vidi napad na policajce, već verbalni okršaj s njima.
Tabloidi su kroz manipulacije napadali i nezavisne medije, proglašavajući da je „Srbija gorela“ zbog izveštavanja N1, iako je novi talas protesta krenuo zbog napada aktivista SNS na demonstrante. Reporterima ove televizije podmetane su i reči koje oni nisu izgovorili. Informer, između ostalog neosnovano piše da je „teroristička N1“ javila kako su demonstranti hteli žive da zapale inspektore u civilu i da je reporter ove televizije „pokušao da predstavi da ga je policija napala“.
Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu prekinuta je nakon što je dekan sa nekolicinom profesora ušao na fakultet i zamenio brave. Studentima je zaprećeno disciplinskim prijavama i izbačen je deo njihovih stvari, a tabloidi obmanjuju javnost da su se na fakultetu dešavali sektaški obredi. Počinju protesti ispred fakulteta, a dekan poziva policiju, koja potom danima čuva ulaz, onemogućavajući čak i zaposlenima da uđu u zgradu. U veče 27. avgusta dolazi do sukoba policije i demonstranata, a tom prilikom povređeno je nekoliko ljudi. Protesti se, u mirnijoj atmosferi, nastavljaju ispred zgrade fakulteta i narednih večeri.
Pregled Tragačevih tekstova: Avgust 25’ Unatrag, O nepostojećem „priželjkivanju smrti penzionerima“, O smeni Olivere Kovačević, O navodnim sektaškim obredima na Filozofskom fakultetu, O Ekspu i vanrednom stanju.
Pregled događaja:
♦ 1. septembar – U Beogradu je održan veliki protest koji su predvodili srednjoškolci, a protesti su organizovani i u drugim gradovima. U Novom Sadu policija je napala učesnike komemorativnog skupa.
♦ 5. septembar – Veliki protest u Novom Sadu. Nakon sukoba manje grupe prisutnih sa policijom ispred Filozofskog fakulteta, započinje policijska tortura u kampusu i okolnim ulicama. Policija je zauzela zgradu rektorata.
♦ 6. septembar – U Beogradu je održan Prajd, čiji je deo programa bio posvećen stradalima u Novom Sadu, kao i žrtvama policijske torture.
♦ 7. septembar – Paralelno se, uz skupove SNS-a „Građani protiv blokada“, održavaju i demonstracije u više mesta. Građani Čačka blokirali su autobuse s dovezenim učesnicima skupa vladajuće stranke.
♦ 8. septembar – Studenti su organizovali protest „Indeks je jači od pendreka“ u Beogradu, kao odgovor na policijsku brutalnost koja se dogodila tokom protesta u Novom Sadu 5. septembra.
♦ 13. septembar – Održan još jedan skup SNS-a „Građani protiv blokada“ u više mesta. Paralelno su organizovani i kontraskupovi građana koji se protive ovim mitinzima.
♦ 15. septembar – Održan je protest poljoprivrednika iz Vojvodine ispred Banovine u Novom Sadu, a podržali su ga i studenti u blokadi uz slogan „Traktor stiže huljo moja“.
♦ 20. septembar – Studenti su organizovali miran skup podrške vojsci tokom vojne parade u Beogradu, ali je policija njima i okupljenim građanima većinski onemogućila pristup tom događaju.
♦ 28. septembar – Održan je novi skup SNS-a „Građani protiv blokada“ u više mesta. Paralelno su organizovani i kontraskupovi građana koji se protive ovim mitinzima, a u Beogradu je došlo do incidenata i privođenja.
♦ 29. septembar – Održan je skup podrške tužiteljki Bojani Savović u Beogradu.
Septembar je počeo pokušajem dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Novom Sadu da uđe u zgradu kroz razbijeni prozor. Policija je, nakon Filozofskog fakulteta, raspoređena i oko DIF-a, odakle će krenuti u napad na građane koji će se te večeri vraćati sa komemorativnog skupa. Zbog nasilja nad studentima i građanima iz Novog Sada, studenti u blokadi pozvali su na masovni protest u Novom Sadu 5. septembra. Na protestu se, prema procenama AJS, okupilo oko 20.000 ljudi. Nakon što je manja grupa ušla u sukob sa policijom ispred Filozofskog fakulteta, u kampusu i okolnim ulicama započinje policijska tortura, osvedočeno ispoljena i prema mirnim demonstrantima, a potom je usledilo i zauzimanje zgrade rektorata UNS.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, tabloidi i zvaničnici vlasti izneli su procene da su se skupovi „Građani protiv blokada“ 7. i 13. septembra održali u 111, odnono 125 mesta, te da se na njima okupilo oko 126.000, odnosno 144.000 ljudi. Arhiv javnih skupova (AJS) je u slučaju oba skupa pozvao MUP da dostavi podatke na osnovu kojih su nastale ove procene i objasni svoju metodologiju prebrojavanja. Dodatno, ova organizacija procenila je da je skupu protivnika blokada 13. septembra na Voždovcu prisustvovalo oko 5.500 ljudi, iako je pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević izjavio da je na tom okupljanju bilo preko 20.000 ljudi. Skupovi „Građani protiv blokada“ održani su i 28. septembra, a u tabloidima je najavljivano da će ih biti u preko 200 mesta, te da će u njima učestvovati oko 200.000 ljudi. Nakon skupova MUP je objavio da su oni održani u 167 mesta i da se na njima okupilo 157.000 ljudi. Ni GONGO organizacija Centar za društvenu stabilnost koja formalno organizuje ove skupove na svom sajtu nije objavila svih 200 mesta u kojima su skupovi protiv blokada trebali da budu održani. Prema njihovom spisku, skupovi su zakazani u nešto više od 100 mesta.
Pregled Tragačevih tekstova: Unatrag septembar ’25, O „normalnom“ radu škola, O padu UNS na Šangajskoj listi, O krivotvorenom citatu profesora Stenforda, O lažnoj optužbi za pad UNS na Šangajskoj listi, O lažnoj podršci Trampa Srbiji.
Pregled događaja:
♦ 1. oktobar – U Novom Sadu, Beogradu i drugim gradovima održane su komemorativne šetnje povodom 11 meseci od pada nadstrešnce u Novom Sadu. Ujedno je najavljen i veliki komemorativni skup povodom godišnjice tragedije 1. novembra u Novom Sadu.
♦ 6. oktobar – Pokrenuta anonimna studentska inicijativa SKIK koja omogućava građanima da uz zaštitu identiteta i bezbedno dostavljaju informacije koje ukazuju na kršenje zakona i krivična dela. Link ka sajtu preko kog se mogu dostaviti informacije se nalazi ovde.
♦ 8. oktobar – Pušten je u rad sajt sa bazom podataka nasilja nad građanima „za dan posle“ stopbrutalnosti.com.
♦ 11. oktobar – U Beogradu je održan skup podrške „kolegama i sunarodnicima sa Kosova i Metohije“ u organizaciji studenata. Paralelno je održano i više skupova pristalica SNS „Građani protiv blokada“ u različitim mestima u Srbiji, koji su takođe najavljeni kao podrška narodu sa Kosova i Metohije. Skupovi su održani pred lokalne izbore na KiM.
♦ 14. oktobar – Učenici Pete beogradske gimnazije stupili su u fizičku blokadu škole zbog smena nastavnika.
♦ 16. oktobar – Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru krenuli su u šesnaetstodnevnu šetnju do Novog Sada gde će 1. novembra prisustvati protetu povodom godišnjice pada nadstrešnice.
♦ 18. oktobar – U Beogradu je održan protest glumaca Narodnog pozorišta na Trgu republike i protest studenta Fakulteta političkih nauka i zbora naselja Braća Jerković ispred redakcije TV Informer. Novosadski zborovi organizovali su protestni „Marš slobode“ na Bulevaru oslobođenja.
♦ 22. oktobar – U šatorskom naselju ispred Skupštine Srbije došlo je do pucnjave i požara koji je zahvatio nekoliko šatora. Istog dana, usvojena je rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koja govori o odgovornosti vlasti za slabljenje demokratije i represiju.
♦ 23. oktobar – U Novom Sadu održan je protest „Obraz Obrazovanju“ koji je organizovala neformalna mreža „Prosveta uz studente“.
♦ 25. oktobar – U Požarevcu, Kraljevu i Vranju održani su „Skupovi protiv blokada“, dok je u Valjevu organizovan doček studenata iz Novog Pazara koji pešače do Novog Sada. Isti dočeci se svakodnevno održavaju u različitim mestima kroz koje studenti prolaze.
♦ 31. oktobar – U Novom Sadu uveče je priređen doček za šetače iz više krajeva Srbije koji su peške krenuli na komemorativni skup 1. novembra. Ranije tokom dana uhapšen je opozicioni lider Miša Bačulov.
Oktobar je počeo – uslovno rečeno – mirno. Komemorativne šetnje u Beogradu i Novom Sadu prošle su bez incidenata. Tabloid Alo objavio je da se na ovim skupovima, u celoj Srbiji, okupilo oko tri do tri i po hiljade ljudi iako se znatno veći broj demonstranta okupio samo u Beogradu, što se jasno vidi na snimcima šetnje iz vazduha. U Informeru, mirni demonstranti su opisivani kao krvožedni nasilnici koji nastavljaju da terorišu narod.
Glavni i odgovorni urednik TV Informer Dragan J. Vučićević pokušao je da plasira novu teoriju zavere koja „objašnjava“ pad nadstrešnice. On je govorio o „čudnom uređaju“ koji je uslikan na utegi nadstrešnice pre tragedije. Međutim, kako navodi Raskrikavanje, ovaj „čudni uređaj“ stajao je na istom mestu najmanje od marta 2022. godine. Više političara je na različite načine sugerisalo da bi pad nadstrešnice mogao biti „sabotaža“, „diverzija“ ili „teroristički akt“, a među njima su: Aleksandar Vučić, Ana Brnabić, Ivica Dačić, Saša Borojević.
Novi protest ispred redakcije tabloidne televizije Informer održan je nakon što je urednik ovog medija Dragan J. Vučićević žrtve pada nadstrešnice u ovom gradu okarakterisao kao „šatro žrtve“. Dodatno ova televizija i portal nastavili su da studente iz Novog Pazara targetiraju na isti način kao što su to radili i ranijih meseci, pokušavajući da im pripišu da su Srbe proglasili genocidnim narodom i da zapravo ne šetaju iz Novog Pazara do Novog Sada.
Tabloidni mediji su za pucnjavu i požar ispred Skupštine isprva okrivili „blokadera“ Vladana Anđelkovića, da bi mu narednih dana dodali još jedan atribut – ustaša – sugerišući da je održavao kontakte sa tajnim službama i premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Studentski pokret i pojedini mediji i analitičari su požar u tzv. Ćacilendu okarakterisali kao spin, to jest skretanje pažnje sa usvajanja rezolucije o Srbiji u Evropskom parlamentu. Hrvatski portal za utvrđivanje činjenica Faktograf objavio je da snimci i fotografije Vladana Anđelkovića s premijerom Hrvatske – na osnovu kojih su tabloidi ovog čoveka povezali sa tajnim službama te zemlje – sadrže znakove AI manipulacije.
Mediji naklonjeni vlastima intenziviraju plasiranje manipulacija pred komemorativni skup koji će se održati 1. novembra u Novom Sadu. Ova glasila se koriste istim strategijama manipulisanja kao i ranije, a najčešće su na meti studenti iz Novog Pazara koji pešače do Novog Sada. Tako su novopazarski studenti Emina Spahić i Davud Delimeđac u Informeru optuženi da se svađaju oko novca od donacija, baš kao što su se tokom decembra prošle godine zbog iste stvari u tabloidima našli novosadski studenti. Mediji ponovo raspiruju versku i međunacionalnu mržnju pripisujući novopazarskim studentima da promovišu ideje otcepljenja Sandžaka i optuživanja Srbije za genocid u Gazi. Celokupnom studentskom pokretu mediji spočitavaju da uživa podršku ustaša za organizaciju „državnog udara i rušenja vlasti u našoj zemlji“. Kraj oktobra obeležen je i tekstovima u kojima tabloidi šire strah od eskalacije nasilja na predstojećem komemorativnom skupu. Studentski pokret koji ovaj skup organizuje najavio ga je kao „isključivo miran i posvećen uspomeni“.
Pregled Tragačevih tekstova: Oktobar ’25 unatrag, O laži o novosadskom doušniku, O studentskoj inicijativi SKIK.
Pregled događaja:
♦ 1. novembar – Održan je veliki, miran komemorativni skup u Novom Sadu, a manji skupovi održani su i u Nišu i Beogradu.
♦ 2. novembar – Došlo je do incidenata u blizini Doma Narodne Skupšitne u Beogradu gde je mesecima postavljeno šatorsko naselje pristalica SNS-a, a od danas tu štrajkuje glađu Dijana Hrka, majka jedne od žrtava pada nadstrešnice. Nekoliko studenata i građana je privedeno.
♦ 4. novembar – U blizini Doma Narodne Skupštine Dijana Hrka i dalje štrajkuje glađu, dok joj deo građana svakog dana pruža podršku, a okupljeni u obližnjem „Ćacilendu“ puštaju glasnu, neprimerenu muziku.
♦ 5. novembar – U šatorskom naselju ispred Skupštine priređen je doček Srbima s Kosova i Metohije koji navodno šetaju do Novog Sada kako bi podržali predsednika Vučića i iskazali protivljenje blokadama.
♦ 7. novembar – Studenti Fakulteta veterinarske medicine su izglasali nastavak potpune blokade fakulteta.
♦ 10. novembar – Autoprevoznik Milomir Jaćimović koji je prethodnih meseci prevozio studente i građane na proteste širom Srbije i njegov sin takođe su započeli štrajk glađu jer im je policija oduzela sve autobuse. Oni se nalaze u Novom Sadu, kod Banovine.
♦ 12. novembar – Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i njegov sin Milan i dalje štrajkuju glađu ispred institucija. Dijana Hrka je u večernjim časovima primila infuziju u jednoj privatnoj klinici.
♦ 13. novembar – Šesnaestogodišnji sin Milomira Jaćimovića, Milan Jaćimović prekinuo je štrajk glađu.
♦ 17. novembar – Dijana Hrka prekinula je štrajk glađu nakon 16 dana.
♦ 17. novembar – Ispred Banovine u Novom Sadu došlo je do incidenata tokom policijske intervencije u kojoj je Milomiru Jaćimoviću ponovo oduzet autobus koji mu je ranije tokom dana vraćen. Povređeno je nekoliko građana, a Jaćimovićev sin ponovo je stupio u štrajk glađu.
♦ 18. novembar – Autoprevoznik Milomir Jaćimović prekinuo je štrajk glađu nakon 9 dana, a njegovog maloletnog sina Milana policija je privela pa pustila, bez saslušanja.
♦ 19. novembar – Učenici Pete beogradske gimnazije izglasali su povratak na nastavu, odnosno prekid blokade.
♦ 22. novembar – U Beogradu je održan protest povodom godišnjice napada na studente FDU nakon kog su počele blokade fakulteta.
♦ 26. novembar – Opozicioni poslanici su pokušali da uđu u Narodnu Skupštinu kroz tzv. Ćacilend uklanjajući barijere i šatore, nakon čega je došlo do okršaja sa pristalicama vlasti okupljenim u tom šatorskom naselju.
♦ 30. novembar – Održani su lokalni izbori u Minoici, Sečnju i Negotinu na kojima su učestvovale i liste koje su podržali studenti. Uz brojne neregularnosti SNS je odneo pobedu u sve tri opštine.
Informer je objavio da je veliki komemorativni skup u Novom Sadu „pukao“, ta da se na njemu okupilo 40.000 ljudi koji su počeli da se razilaze već oko podneva. Kasnije je ovu procenu tabloida „potvrdilo“ i Ministarstvo unutrašnjih poslova, dajući gotovo istu procenu – 39.000 okupljenih „u piku neprijavljenog javnog okupljanja“. Prema nezavisnoj proceni Arhiva javnih skupova u piku komemorativnog okupljanja u Novom Sadu bilo je 110.000 ljudi.
Tabloidi bliski vlastima su tokom celog dana – osim na malom broju okupljenih na skupu u Novom Sadu – insistirali i na narativu o „dva lica Srbije“. Prvo lice Srbije je – prema njima – predsednik koji dostojanstveno žali stradale u novosadskoj tragediji paljenjem sveća u Hramu Svetog Save, dok su drugo lice opozicioni lideri, koje su pomenuta glasila „uhvatila“ u ispijanju kafe, sunčanju i doručkovanju bureka u Novom Sadu. Čini se da su ovi mediji od kreiranja dva lica Srbije zaboravili na ono istinsko, građansko lice koje je na mirnom skupu, u velikom broju i na častan način odalo poštu žrtvama.
Tokom obraćanja na komemorativnom skupu majka jedne od žrtava pada nadstrešnice, Dijana Hrka, najavila je da će 2. novembra stupiti u štrajk glađu tokom kog će boraviti u blizini Doma Narodne Skupštine u Beogradu. Hrka je to i učinila, ispostavljajući tri zahteva vlastima: 1. saslušavanje, privođenje i suđenje odgovornima za pad nadstrešnice 2. puštanje protivpravno pritvorenih studenata i 3. raspisivanje izbora. Bez obzira na to što se ona javno, pred više od 100.000 ljudi „ogradila“ od studenata i građana i rekla da će svojevoljno ući u štrajk glađu, tabloidi navode da je u pitanju „najjadnija zloupotreba bola i smrti“, te da je Hrka „nahuškana“ na ovaj potez. Incidenti u blizini tzv. Ćacilenda 2. novembra u tabloidima su opisani kao „terorizam“, „pokušaj masovnog ubistva“, a demonstranti su optuženi da „šalju fašističke pozdrave“, iako se na pojedinim snimcima vidi da su iz pravca šatorskog naselja kod Skupštine na građane i policiju leteli pirotehnika, flaše, čak i stolice.
Ministarstvo unutrašnjih poslova ponovo je drastično preuveličalo broj okupljenih pristalica Srpske napredne stranke, ovog puta na dočeku Srba koji navodno pešače do Novog Sada u znak podrške predsedniku Vučiću koji se održao u tzv. Ćacilendu. MUP je procenio da je na skupu bilo 47.500 pristalica SNS, što su preneli brojni tabloidi. Arhiv javnih skupova je objavio da se u šatorskom naselju kod Skupštine okupilo oko 14.000 ljudi, dok je nasuprot njima oko 10.000 građana pružalo podršku Dijani Hrki.
Mediji naklonjeni vlastima desetak dana nakon početka štrajka glađu Dijane Hrke i dalje pokušavaju da uspostave narativ o tome da „blokaderi hoće da žrtvuju Dijanu Hrku“. Informer je čak pisao o tome da je jedan od veterana koji brine o njoj „oteo“ Dijanu Hrku, da će „blokaderi ubiti Dijanu Hrku“, ili da su studenti zapravo protiv nje jer je „od saborkinje postala uzurpator pokreta“ i jer tobože „koristi ličnu tragediju kao medijski projekat“. Alo u štampanom izdanju piše da „blokaderi žele Dijaninu smrt da bi izazvali novi 5. oktobar“, te da „hoće na vlast preko mrtvih“. Ove tvrdnje se mahom zasnivaju na skrinšotovima sumnjive autentičnosti ili proizvoljnom tumačenju objava sa društvenih mreža.
Medijske napade trpe i autoprevoznik Milomir Jaćimović i njegov sin Milan koji takođe štrajkuju glađu. Informer je – opet bez adekvatnih dokaza – pisao da se Jaćimovići „napapaju i nakrkaju, pa nastave sa glumom“ štrajka glađu, te da je Milomir Jaćimović „lažni štrajkač“ ili „prevarant godine“.
Pregled Tragačevih tekstova: Novembar ’25 unatrag, O studentskim nalozima na Iksu, O incidentu u Ćacilendu.
Pregled događaja:
♦ 1. decembar – U Novom Sadu i drugim gradovima obeleženo je 13 meseci od pada nadstrešnice.
♦ 2. decembar – Studenti pojedinih fakulteta u Beogradu i Novom Sadu obeležili su godinu dana od ulaska u blokade, a najavljen je i veliki skup 28. decembra.
♦ 8. decembar – Održan protest podrške studentima uhapšenim nakon vidovdanskog protesta u Beogradu ispred Palate pravde. Suđenje je odloženo za 2. mart 2026. godine.
♦ 9. decembar – Protestnom šetnjom u Beogradu obeleženo je godinu dana od početka blokade Pravnog Fakulteta.
♦ 13. decembar – Najavljen protest „Ili oni ili mi“ koji će 21. decembra biti održan u Novom Pazaru zbog ugroženog opstanka Državnog univerziteta u tom gradu.
♦ 13. decembar – Održan je protest protiv policijske brutalnosti u Novom Sadu, kao i protest u Bačkoj Palanci povodom četiri meseca od napada na građane, a obeležno je i godinu dana od početka blokada u Nišu.
♦ 15. decembar – Započeta kampanja od vrata do vrata radne grupe „Student u svakom selu“ čiji je cilj umrežavanje sa građanima.
♦ 16. decembar – Potvrđene su nezvanične informacije da će skupovi 28. decembra podrazumevati prikupljanje potpisa za raspisivanje izbora.
♦ 21. decembar – Održan protest „Ili oni ili mi“ u Novom Pazaru.
♦ 23. decembar – Održan protest „Zmajevi se vraćaju u svoje gnezdo“ učenika Jovine gimnzije u Novom Sadu.
♦ 23-24. decembar – Otkriven je veći deo lokacija širom Srbije na kojima će se prikupljati potpisi za raspisivanje izbora u okviru akcije „Zajedno raspisujemo pobedu“ 28. decembra.
♦ 28. decembar – Održana akcija „Zajedno raspisujemo pobedu“ širom Srbije.
♦ 28. decembar – Predsednik Vučić obratio se okupljenima u tzv. Ćacilendu i tom prilikom najavio vanredne izbore u narednoj godini i da će šatori ispred Skupštne zamenjeni novogodišnjim kućicama, te da će ceo Ćacilend uskoro biti uklonjen.
♦ 29. decembar – Studenti su objavili da su u okviru akcije „Zajedno raspisujemo pobedu“ prikupili 393.045 potpisa građana.
Početkom decembra, tabloidi su iskoristili trvenja u okviru opozicione javnosti i studentskog pokreta kako bi proglasili „raspad sistema“ i „totalni rat dve struje blokadera“. Ovakvi napisi dolaze nakon još jednog ograđivanja u vidu sopštenja sa zvaničnog Instagram profila studenata u blokadi u kom se skreće pažnja na štetan uticaj određenih pojedinaca i organizacija na studentski pokret. Osobe i grupe koje se spominju u saopštenju uglavnom su iste one od kojih se pokret ranije već ogradio. Na najavu novog velikog studentskog protesta zakazanog za 28. decembar tabloidi su odgovorili tekstovima u kojima tvrde da „blokaderi ponovo prete haosom“, te da su „očigledno rešeni da građanima Srbije unište novogodišnje i božićne praznike“, ali da je najavljeni skup svakako „debakl u najavi“.
Protest u Novom Pazaru prošao je bez većih incidenata ali su tabloidi nastavili da manipulišu o skupu koristeći se svojim ustaljenim metodama. Tako je protest proglašen „propalim“, potencirale su se tobožnje separatističke ideje demonstranata, a okupljeni su povezivani sa radikalnim islamistima i teroristima. Pisalo se i da je u Novom Pazaru održan „sabor ekstremista“, te da su „vehabije i Bačulov na čelu blokadera“. Bez konkretnih dokaza i jedan pljačkaš zlatare u Novom Pazaru označen je kao „blokader“.
I pred najavljeno prikupljanje potpisa u okviru akcije „Zajedno raspisujemo pobedu“ propagandna mašinerija tabloida aktivirala je svoj dobro poznati narativ koji se uvek javlja pred velike studentske akcije. Tabloidi pišu da studenti 28. decembra nameravaju da izazovu „haos i nasilje“, te da bi „najviše voleli da ulice Srbije budu pune krvi“. Komentarišući to što će 28. decembra uz prikupljanje potpisa studenti organizovati i novogodišnje bazare ova glasila objašnjavaju da je za „za njih teror čarolija“.
I pre nego što su studenti objavili kakva je „konačna računica“ koja se tiče broja potpisa prikupljenih u okviru akcije „Zajedno raspisujemo pobedu“, tabloidi su pohitali da objave kako su „blokaderi pukli“ i „doživeli pravi fijasko“. Uprkos ranije spomenutim najavama, ni do kakvih incidenata tokom dana nije došlo, iako jeste bilo provokacija u vidi bizarnog performansa pečenja praseta na gajbama piva kod Studentskog trga u Beogradu. Ovaj performans nije bio deo aktivnosti u okviru studentske akcije, ali je – kako je verovatno i planirano – pripisan studentima u tabloidima.
Šest meseci Blokadne beležnice: Informer, Alo i Novosti objavili 5.773 manipulacije
Tragačeva blokadna beležnica: Alo, Informer i Novosti šampioni manipulacija
Targetiranje studenata: četiri tabloida i 181 propagandna vest
Redakcija FakeNews Tragača
Prethodnih dana Informer i Dnevnik iznova su pisali o kontroverznom zadatku iz TV Slagalice, navodeći da je posredi „bruka na RTS-u“ i da su „šok rešenja potpuno…
Govoreći o „Knjizi o Zmaju“ autora Laze Kostića, novinarka i kritičarka Sanja Milić izjavila je u emisiji „Moja knjiga“ (Radio Beograd 1) da je Kostić bio izviždan…
U prilogu televizije N1 koji se bavi Tragačevom simboličnom nagradom Zlatni, srebrni i bronzani Pinokio za medije koji su prema našoj evidenciji najviše lagali tokom prethodne godine…