Pingvini lete kroz celovitost samosazrevanja (Suzdržite se od prvog odgovora)


Pokušajte da odgovorite na sledeća pitanja:

Ovim pitanjima nismo testirali vašu inteligenciju, kao ni matematičke sposobnosti: ova pitanja su sastavni deo testa kognitivne refleksije. Kognitivna refleksija se odnosi na sposobnost ljudi da se suzdrže od prvog odgovora koji im padne na pamet, tj. na sposobnost da zastanu i temeljnije razmisle o pitanju. Ukoliko su vaši odgovori bili 10 dinara i 100 dana, to nije ništa čudno, jer su to prvi odgovori na koje gotovo svi pomislimo. Međutim, ti odgovori su netačni. Osobe koje postižu niže skorove na ovim testovima, odnosno one koje odgovaraju „na prvu“, češće veruju u duhove, astrologiju, ekstrasenzornu parcepciju, pa i u očito netačne vesti.

U kojoj meri ste dobri u prepoznavanju lažnih vesti? To da li ćete biti skloniji da određenu vest bezrezervno prihvatite ili temeljno preispitate zavisi, između ostalog, od načina na koji pristupate informacijama i kako ih obrađujete, ali i od toga kako se trenutno osećate i u kakvim okolnostima se trenutno nalazite. Za početak, znamo da je tendencija da odgovarate na prvu dobar pokazatelj toga da ćete i verovati na prvu.

 

Intuitivni kognitivni stil

Osobe koje bi se složile sa prethodnim tvrdnjama vrlo verovatno bi imale visok skor na testu intuitivnog kognitivnog stila. Istraživanja pokazuju da je intuitivni kognitivni stil povezan sa prihvatanjem neverovatnih ideja, uključujući verovanja u teorije zavere i paranormalne pojave. Smanjen angažman u analitičkom rezonovanju i verovanje intuiciji može navesti pojedince da veoma veruju u neverovatno. Ove osobe su sklonije da prihvate lažne vesti koliko god one besmislene bile, bez potrebe da ih provere ili preispitaju.

 

Srećan afekat

Ukoliko ste dobro raspoloženi velika je šansa da ćete se složiti sa prethodnim rečenicama, a možda ćete tvrditi i da su ove misli lepe i dubokoumne. Dobro raspoloženje čini da lakše prihvatimo besmislene rečenice, da teže otkrijemo prevaru i teže ustanovimo da je neka vest lažna. Gordon Penikuk je sproveo niz eksperimenata u kojima je procenjivao stepen slaganja sa tvrdnjama koje su – iako gramatički ispravne – u stvari potpuno besmislene, odnosno generisane spajanjem nasumično odabranih imenica i glagola. Sklonost slaganja sa takvim tvrdnjama, odnosno prijemčivost za verbalizam, zapažena je kod mnogih ljudi, ali češće kod onih koji su dobro raspoloženi. Kada ste srećni – istovremeno ste i lakoverniji.

 

Deduktivno zaključivanje

Da li je ovo valjan silogizam, odnosno istinit zaključak? Osobe koje su lošije u deduktivnom zaključivanju, odnosno one koje ostvaruju niže skorove na testovima silogističkog rasuđivanja istovremeno su sklonije dogmatskim i versko-fundamentalističkim uverenjima i slabijem preispitivanju istinitosti vesti koje im se plasiraju.

 

Partizanska pristrasnost

Grupa američkih istraživača sprovela je matematičko testiranje na uzorku od 1.100 odraslih osoba. U nizu matematičkih problema zadata su dva matematički potpuno identična zadatka. Budući da su zadaci bili potpuno isti, nije bilo razloga da se očekuje da će stopa uspešnosti na ovim zadacima biti različita. Međutim, prvi zadatak je imao neutralni, dok je drugi zadatak imao politički kontekst. Iznenađujuće, stopa uspešnosti je bila daleko niža u slučaju zadatka koji je u sebi sadržao političke informacije. Ispitanici čija politička uverenja nisu bila u skladu sa informacijama iz zadatka imali su 45% manje šanse da odgovore tačno na to pitanje. Naš politički, etnički, religijski i nacionalni identitet utiču na našu sposobnost rasuđivanja i procesuiranja određenih informacija. Ljudi imaju tendenciju da bez preispitivanja prihvate informacije, pa i one lažne, koje su u skladu sa njihovim prethodnim ideološkim uverenjima, kao i da zanemare, obezvrede ili proglase lažnim čak i one tačne informacije koje nisu u skladu sa njihovim ideološkim uverenjima.

 

Prethodno iskustvo

Čak i ako je određena vest lažna i nije u skladu sa našim ideološkim uverenjima, pre ćemo poverovati u nju ako je vidimo više puta. Poznatost neke vesti čini da je percipiramo kao istinitu. Iako smo otporni na ovaj fenomen ukoliko je vest od pre poznata kao lažna, mnogo smo lošiji kada smo suočeni s novim lažnim vestima. Nećemo, na primer, poverovati u tvrdnju da je Zemlja ravna ploča, koliko god se puta ta tvrdnja ponavljala, ali ćemo novoplasiranu očito netačnu i besmislenu tvrdnju pre doživeti kao tačnu ako je vidimo barem dva puta. Socijalne mreže u velikoj meri pomažu tome da nam očito lažne vesti učine poznatim, što potom često poistovetimo sa istinitim.

Za FakeNews Tragač,
Milica Lazić

 

Milica Lazić je doktorka psiholoških nauka i naučna saradnica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U svom istraživačkom radu bavi se subjektivnim blagostanjem i psihološkom rezilijentnošću, naročito u kontekstu aktuelnih i negativnih iskustava iz perioda odrastanja. Osnivačica je Psihološkog centra za mentalno zdravlje u zajednici “MentalHub”.

 

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA