Čitali smo: „Nevidljive“ Kerolajn Krijado Peres


Kad će biti gotov ručak? Da li je moja nova košulja ispeglana? Šta je bilo na roditeljskom? Ako svakodnevno dobijate ovakva pitanja, verovatno ste pripadnica onog „drugog“ dela čovečanstva. Verovatno vam se čini da vaš dan nekada traje 48, a ne 24 sata i verovatno ste zadužene da rukovodite domaćinstvom, ali samo u praktičnom smislu. Ipak se zna ko tokom poznih sati porodične slave animira one poslednje goste, a ko već počinje da pere sudove. Pritom, takava raspodela obaveza nije nešto što same birate. To se podrazumeva.

Gorepomenuti neplaćeni kućni poslovi održavanja domaćinstva i staranja samo su jedna od boljki o kojima nagrađivana britanska spisateljica i aktivistkinja Kerolajn Krijado Peres piše u svojoj novoj knjizi „Nevidljive“, koja se kod nas može naći u izdanju Lagune (prevod Maje Bajić).

Danas se javne politike, a samim tim i naša svakodnevica, u velikoj meri formiraju na osnovu dostupnih podataka. Međutim, Peres nam otkriva da neadekvatno prikupljanje podataka kroji svet po meri muškaraca, ostavljajući polovinu čovečanstva obespravljenom u mnogim segmentima života, od urbanizma i novih tehnologija do zdravstva. Magazin Times ocenio je da svi zakonodavci, političari i poslodavci treba na polici da imaju primerak ove knjige. Ukoliko bi do toga zaista došlo, donosioci odluka bi znali koliki je rizik od smrti u saobraćajnoj nesreći za žene, kako određeni lekovi i medikamenti deluju na žene i trudnice i kakva su nam igrališta potrebna da bi ih podjednako koristili i dečaci i devojčice. Trenutno, to često nije slučaj.

Govori dublje da bih te razumeo

Jedna od modernih tekovina čovečanstva su i sve prisutniji pametni uređaji različitih namena kojima se može upravljati pomoću govora. Peres u svojoj knjizi navodi kako je Rejčel Tatman, lingvistkinja sa Univerziteta u Vašingtonu, ustanovila da Guglov softver za prepoznavanje govora 70% češće prepoznaje muški govor nego ženski. Tu pojavu Peres je ilustrovala i ličnim primerom. Tokom vožnje s majkom spisateljica ju je posmatrala kako pukušava da glasovnom komandom pozove svoju sestru. „Nakon pet bezuspešnih pokušaja predložila sam joj da pokuša da govori dubljim glasom. Uspelo je iz prve“, prepričala je Peres.

Zbog čega dolazi do ovog problema? Ovo pitanje, prirodno, sebi je postavila i Rejčel Tatman, koja je dokazala da softveri za prepoznavanje glasa često ne razumeju ženski glas. Nažalost, mnoge kompanije koje izrađuju ove softvere ne dozvoljavaju uvid u svoje baze glasovnih snimaka na osnovu kojih algoritmi za prepoznavanje glasa funkcionišu. Čak i one kompanije koje su naučnici dostavile svoje glasovne korpuse, uglavnom nisu imale podatke razvrstane po polu. Samo TIMIT, najpopulrniji glasovni korpus u Konzorcijumu lingvističkih podataka, imao je polno razvrstane podatke koji govore da je 69% glasova muških. Uprkos tvrdnjama pojedinih stručnjaka u oblasti tehnologije prepoznavanja glasa, žene nemaju problem s ovom novotarijom jer im je potrebna „duža obuka“. Pre će biti da su algoritmi za prepoznavanje glasa stvoreni tako da idu naruku muškim korisnicima, ali zbog nedostatka rodno osetljivih podataka, ni to ne možemo sa sigurnošću znati.

Kerolajn Krijado Peres © Debbie Rowe

Pripazite da vaši simptomi bolesti možda nisu „atipični“

U poglavlju knjige posvećenom zdravstvenim problemima s kojima se žene susreću zbog neadekvatno prikupljanih ili čak nepostojećih podataka o medicinskim tegobama žena, Peres navodi da „od 1989. godine kardiovaskularna oboljenja predstavljaju glavni uzročnik smrti kod Amerikanki“. Jedno britansko istraživanje čak navodi da žene imaju 50% veće šanse da nakon srčanog udara dobiju pogrešnu dijagnozu. Rizik od smrti nakon ove bolesti naročito je izražen kod mladih žena. Britanski medicinski časopis u studiji iz 2016. godine navodi da mlade žene imaju skoro duplo veće šanse da umru u bolnici nego muškarci.

Ovi podaci još jedan su pokazatelj neravnopravnog tretmana žena, ovog puta u lekarskim ordinacijama. Iako bi lekari trebalo da budu osobe od najvećeg poverenja, ni oni očigledno nisu imuni na zanemarivanje rodno osetljivih podataka. Postavljanje pogrešnih dijagnoza nakon infarkta u slučaju pacijentkinja dešava se jer žene često ne doživljavaju takozvani „holivudski infarkt“ (bol u grudima i levoj ruci) koji se smatra tipičnim. Zbog toga, lekari i lekarke često i ne ustanove da je neka žena ili devojka imala infarkt, što povećava šanse za smrtni ishod. Žene, pogotovo ukoliko su mlade, nekada uopšte ne osećaju bol u grudima kao indikator infarkta, već se žale na bol u stomaku, teškoće u disanju, mučninu i umor, simptome koji se opisuju kao „atipični“. Da većina ispitivanja indikatora ove bolesti nije sprovođena, većinski, na muškarcima, infarkt možda ne bi bio jedan od najvećih zdravstvenih rizika za žene. Ipak, lekari svojom praksom ne mogu adekvatno pomoći celom čovečanstvu ukoliko se podaci sistematski prikupljaju samo za polovinu čovečanstva.

Borba se nastavlja

Knjiga Nevidljive Kerolajn Krijado Peres nesumnjivo je jedan od bitnijih feminističkih manifesta današnjice. Ipak, mnogim ljudima, a pretežno muškarcima, „diže se kosa na glavi“ od same upotrebe reči feminizam u javnom govoru. Kada bismo muškarce upitali – pa dobro, a da li želite patnju i smrt ženama? – njihov odgovor gotovo sigurno bi bio negativan. Zbog čega onda ne možemo da se u većoj meri posvetimo prikupljanju i analizi rodno osetljivih podataka o kojima Peres govori? Zašto nam problem predstavlja da ženama obezbedimo adekvatnu zdravstvenu negu, olakšice za obavljanje već svakako neplaćenih svakodnevnih poslova, te veću bezbednost od seksualnog uznemiravanja kojem su prevashodno izložene žene? Takođe, što bismo zanemarivali tehnološke inovacije namenjene ženama kada, osim toga što su potrebne ogromnom delu populacije, predstavljaju i isplative investicije? Sva ova pitanja lebdeće u vazduhu dokle god su podaci o ženama i njihovim potrebama nevidljivi. Ono što ohrabruje je najavljeni nastavak knjige Nevidljive. Tokom naredne godine očekuje se da će Peres izdati knjigu Sad nas vidite – kako skupiti rodno osetljive podatke i osmisliti svet koji odgovara svima, koja će nam pružiti moguća rešenja za uspostavljanje novog, ravnopravnijeg sveta.

Ivan Subotić, FakeNews Tragač

Ukratko

23/11/2023

Ne, tetovaža Ane Stanskovski nije trajna

Portali B92, Blic, Kurir, Luftika i Nportal objavili su viralnu priču o influenserki Ani Stanskovski, koja je istetovirala ime svog dečka na čelu. „Mnogi su bili u…

TOP 5 – NAJČEŠĆE LOKACIJE MANIPULACIJA