09/07/2025
Ne, oglas za Lossless šampon nije pouzdan
Na adresu Tragača pristigla je prijava koja se tiče oglasa za Lossless šampon kompanije Limited Charm. Prijava se ispostavila kao opravdana jer smo u oglasu za taj…
„Srbija je četvrta najsiromašnija država u Evropi“, moglo se pročitati u brojnim medijima (1, 2, 3, 4, 5…) prošle sedmice, ali i čuti u informativnim emisijama pojedinih televizijskih kanala. Svi ovi mediji pozivaju se na nedavno objavljeni izveštaj Evropskog zavoda za statistiku Eurostat. Propuštaju, međutim, da naglase jednu bitnu informaciju vezanu za pomenuti izveštaj: on ne sadrži statističke podatke za sve evropske države.
Izveštaj Eurostata iz kog domaći mediji zaključuju da smo „četvrta najsiromašnija država u Evropi“ sagledava bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, potrošnju po glavi stanovnika, kao i indeks nivoa cena u određenoj državi. Iako se ovi faktori mogu uzeti za relevantne kada je u pitanju procenjivanje nivoa siromaštva u nekoj državi, sâm Eurostat u izveštaju nigde ne pominje procenu siromaštva u analiziranim državama.
Izveštaj se bavi statističkim podacima za 36 država. U pitanju su države članice Evropske unije, tri države članice Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (Island, Norveška i Švajcarska), države kandidati za članstvo u EU (Albanija, Crna Gora, Severna Makedonija, Turska i Srbija) i jedna država koja je u trenucima istraživanja bila potencijalni kandidat za članstvo u EU (Bosna i Hercegovina).
Dakle, upadljiv je nedostatak nekoliko evropskih država. U izveštaju nema podataka o Ujedinjenom Kraljevstvu, koje više nije član EU, ali to svakako ne bi promenilo poziciju Srbije u pomenutom izveštaju, s obzirom na to da UK ima znatno bolje ekonomske indikatore nego Srbija. Slično je i sa mikronacijama, Lihtenštajnom, San Marinom, Andorom, Monakom i Vatikanom. Nema ni Rusije, koja ima nešto bolje rezultate od naših. Međutim, Ukrajina, Belorusija i Moldavija – kojih isto tako nema u izveštaju – imaju niži BDP po glavi stanovnika od Srbije.
Kada je reč o potrošnji po glavi stanovnika i indeksu nivoa cena, ne postoje adekvatni uporedivi podaci za sve izostavljene države. Ipak, prema podcima Svetske banke, BDP po glavi stanovnika izražen kroz PPP (paritet kupovne moći) bio je u 2021. godini osetno bolji u Srbiji (21.432) nego u Moldaviji (15.637) i Ukrajini (14.219), dok je Belorusija bila diskretno bolja od Srbije (21.698).
Na sajtu Eurostata mogu se pronaći i podaci o „osobama u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti prema prihodima i sastavu domaćinstva”. Najsvežiji podaci koji uključuju i Srbiju (a opet izostavljaju Belorusiju, Ukrajinu i Moldaviju) potiču iz 2020. godine i govore nam da smo bili u boljem položaju od stanovnika Albanije, Crne Gore, Rumunije, Turske, Bugarske i Severne Makedonije.
Оvo nije prvi put da mediji ili političari proizvoljno određuju granice Evrope i regiona pokušavajući da Srbiju „učine“ najboljom ili najgorom u raznim rangiranjima. Krajem leta, tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović izjavio je kako je pruga između Novog Sada i Beograda „nešto najbolje što postoji ne samo u našoj zemlji, ne samo u regionu, već u istočnoj Evropi”. Ministar je tada propustio da se seti makar pruge između Moskve i Sankt Peterburga koja je svakako u istočnoj Evropi, a pored toga je i 8,5 puta duža od srpske i njeni vozovi se kreću 50 kilometara na čas brže od srpskih (1).
Srbija je već neopravdano u pojedinim medijima proglašavana najsiromašnijom u Evropi, а poput slučaja predstavljenog u ovom tekstu, i tada su Moldavija i Ukrajina jednostavno zanemarene. Portal Naša borba je pre oko dve godine reciklirao podatke Eurostata i našeg Republičkog zavoda za statitistiku i zaključio da smo najsiromašniji u Evropi, oslanjajući se na staru statistiku koja ne uključuje sve države Evrope.
Ipak, češće su bile dezinformacije iz tabloida koje realne parametre manipulativno dižu u nebesa proizvoljnim tumačenjem različitih lista ili geografskih obuhvata. Tako je Srbija u medijima neopravdano proglašavana i za „najmoćniju zemlju u regionu”, „najsrećniju zemlju u regionu”, „prvu zemlju po demokratiji u regionu”, a bili smo i „ispred 16 država EU prema razvoju e-uprave”, „među prvih 15 zemalja sveta po ulaganjima u nauku”…
Za neke novinare su – čini se – „region“, „Balkan“, „Zapadni Balkan“, „Evropa” ili „svet“ samo rastegljive reči koje se mogu tumačiti po sopstvenom nahođenju i trenutnim potrebama. Ipak, dužnost novinara je da informacije prenosi istinito, a ne onako kako mu u tom trenutku odgovara. Ako ne možemo da promenimo parametre koji se odnose na siromaštvo, obrazovanje, ulaganje u nauku, blagostanje i sreću, možemo za početak da promenimo način na koji izveštavamo o njima. Realno sagledavanje rezultata, bez neosnovanog forsiranja superlativa, deluje kao dobar početak.
Ivan Subotić, FakeNews Tragač